17.7 C
Mostar

INTERVIEW, ALEKSANDAR POPOV: EU prijeti prekidom pregovora, a vlast zamajava javnost

Aleksandar Vučić računa na izbore u EU i da će sve ovo do sada pasti u vodu ako u EK prevladaju desni elementi. On računa i na izbore u SAD: ako Donald Tramp pobijedi, vraća se stara priča sa Ričardom Grenelom i sa igrama koje su se dešavale. To je njegova rezervna varijanta. Međutim, ako bude pritisnut da se izjasni oko nezavisne međunarodne komisije za izbore, biće u nevolji – jer ako je odbije skreće sa evropskog puta, bilo je govora da se u tom slučaju prekinu dalji pregovori sa Srbijom – kaže Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative za „Pobjedu“.

POBJEDA: Zbog izbornih mahinacija koje je uradila, vlast u Srbiji je prvo pokušala da omalovaži značaj Rezolucije EP, a kada je donijeta uslijedile su optužbe da je opozicija izdala zemlju. Tenzije su velike, može li se u Srbiji sprovesti sve ono što traži EP u Rezoluciji?

POPOV: U pitanju je čitav izborni proces. Ključna tačka u zakljčcima EP je međunarodna istraga o izborima, zatim revizija trošenja dosadašnjih IPA sredstava ukoliko Srbija ne bude kooperativna – odnosno prijedlog da se zamrzne dalja finanasijska podrška Srbiji. To je oštar šamar koji je od evropskih institucija došao prvi put i zbog njega se vidi nervoza vlasti u Srbiji kod predsjednika i premijerke.

Sada je pitanje koliko će sugestija iz Rezolucije EP prihvatiti Evropska komisija (EK) zbog njenog kratkog mandata i kako će to operacionalizovati.

POBJEDA: Institucije EU su do sada režimu u Srbiji uvijek gledali kroz prste, što se sada desilo pa je uslijedila oštra Rezolucija EP?

POPOV: EU hoće da vidi da li je Srbiji stalo do EU, pošto je na ovako bezobziran način lažirala izbore i onda na najstrašniji način napada one koji su ih uhvatili u krađi.

Oštre riječi su upućivali Ana Brnabić i Aleksandar Vučić. On je prvo govorio o miješanju strane zemlje, a onda je optužio neke njemačke i britanske medije. Brnabićka se najviše obrušila na međunarodne posmatrače koji su bili u Srbiji, jer su rekli da su u više stvari prekršena izborna pravila: od kampanje koju je vodio predsjednik koji nije bio tema izbora, niti je na čelu stranke, zatim medijskog mraka za opozicijiu do očiglednog izmještanja birača što je prihvaćeno i od strane EP. ODIHR je suočen sa tim da je bilo dolaska birača iz Republike Srpske, ali i drugih mjesta kada se radi, prije svega, o beogradskim ali i parlamentarnim izborima.

POBJEDA: Zašto je EU do sada bila blagonaklona prema režimu u Srbiji?

POPOV: Zbog Kosova su se tolerisale mnoge stvari i čekalo se da se ostvari ono što je rekla predsjednica EK Ursula fon der Lajen – da od Srbije očekuje eksplicitno priznanje Kosova. Svi Koraci koje je Srbija do sada uradila išli su u pravcu implicitnog priznanja Kosova čak i prihvatanje Francusko–njemačkog plana i Ohridskog sporazuma. Međutim, tačka saplitanja je bila Banjska, gdje je Vučić dobio ukor, poslije Kurtija, zbog podržavanja napetosti na Sjeveru Kosova koji je dobio i sankcije. Sada se zatalasalo oko dinara, ali i to će se sve apsolvirati.

Podsjetiću da je prije nekoliko godina izveštaj o napretku Srbije sadržao kritiku i pemijerka Brnabić je rekla da je zabavlja taj izveštaj. Imali smo i period Angele Merkel koja je tetošila Vučića i cio naš režim. Bilo je to vrijeme kada su tolerisani autoritarni režimi u regionu – samo je bilo važno da se ne puca, a nije bilo važno ono što se dešava na unutrašnjem planu. Zato se stekao utisak da Evropi nijesu bitne unutrašnje reforme, nego samo da bude mir na Balkanu – a to najbolje mogu da organizuju autoritarni režimi: albanski, kosovski u Srbiji.

POBJEDA: Koliko Vučić još ima vremena da igra svoje igre sa EU. Boris Pistorijus, ministar odbrane Njemačke u Beogradu je istakao neriješene stvari: Banjska, sankcije Rusiji, izbore…

POPOV: Vučić igra na kartu kupovine vremena i na trendove koji se sada dešavaju u svijetu: od ratova koji se šire kao plamen kada zahvate neko područje do političkih kretanja. On računa na nadirući desni trend u Evropi od Njemačke do Francuske, preko Italije, gdje je Melonijeva koja je bila na čelu profašističke stranke i došla na vlast – vidjeli smo što se desilo u Holandiji. Vladimir Bilčik, koji je iz narodnjačke priče, pokušavao je na sve načine da ublaži cijelu priču i na kraju je morao da glasa za Rezoluciju EP. I Oliver Varhelji je bio blagonaklon prema Srbiji.

Srbija već godinama nije napredovala u otvaranju novih klastera i poglavlja, ne samo zbog nedostatka reformi, već i zbog urušavanja vladavine prava, medijskih sloboda, visoke korupcije itd, tužilaštva ne funkcionišu, sudovi rade kako vlast diriguje. Srbija već godinama tjera inat jer svoju spoljnu politiku nije usaglasila sa spoljnom politikom EU, Kosovo joj visi o vratu iako je koliko-toliko kooperativna oko Kosova.

POBJEDA: Vlast u Srbiji tu kooperativnost drugačije predstavlja javnosti?

POPOV: Veoma je uočljivo pokušavanje zamajavanja sopstvene javnosti: na primjer ministar odbarane Miloš Vučević, koji je i predsjednik SNS-a i premijerka Ana Brnabić upoređuju Rezoluciju EP sa ultimatumom Austo-Ugarske iz 1914. godine – što nema veze. Ali, oni žele da podstaknu emocije kod građana. Međutim, ako si na putu ka EU, ako si prihvatio SSP prihvatio si i da ispunjavaš određene obaveze – onda to nije ultimatum EU, već pitanje da li ti želiš da budeš u EU ili ne.

Opozicija, koja je urgirala da EP donese Rezoluciju, optužuje se da je izdajnička, da radi protiv Srbije jer su Vučić i vlast Srbija, i sve što oni rade je personifikacija Srbije – ako udariš na njih udario si na Srbiju – a zapravo pokušavaš da opereš obraz Srbije time što ukazuješ na nepodopštine koje oni rade.

Prema onome što propagira vlast ispada da je građanin izdajnik ako se obrati sudu u Strazburu jer nije našao zadovoljenje pred domaćim sudovima. Normalno je da se obratiš onima gdje stremiš da budeš – EU, ako nemaš način da odbraniš demokratiju na domaćem terenu kroz institucije.

Crna Gora u EU – poruka da EU nije zatvorena za Zapadni Balkan

POBJEDA: Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je: Crna Gora je sljedeća članica EU. Koliko je to realno, s obzirom na sve što se dešava u Crnoj Gori?

POPOV: Na neki način to je zaštitnički stav u odnosu na Crnu Goru i u odnosu na pokušaj miješanja iz Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore.

Da Crna Gora može postati članica EU možda čak u ovoj deceniji je, prije svega, ohrabrenje sadašnjoj Vladi Crne Gore da nastavi sa reformama i istraje na evropskom putu – nakon svih turbulencija koje su je zadesile i prilično iščašile njen evropski proces.

I ranije se govorilo da je Crna Gora prva sljedeća članica EU, njen ulazak bi najmanje koštao EU, a EU bi tim primjerom pokazala da nije definitivno zatvorena za Zapadni Balkan – odnosno da će onaj ko ispuni uslove biti nagrađen.

Naravno, to je poruka i drugim zemljama na putu ka EU, kao i Srbiji koja je i najveća. Međutim, režim u Srbiji se ponaša kao kada đak dobije jedinicu u školi: kada je EU kritikuje, režim govori oni nas neće, oni nas mrze – ali kada EU daje pare onda je u redu.

ALEKSANDAR POPOV: Obilježavanje Dana RS je ponižavanje žrtava ratnih zločina

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno