Evropska unija i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazili su duboku sumnju u namjeru ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat u Ukrajini, uprkos najavama mogućeg samita u Budimpešti, gdje bi se Putin mogao sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Zelenski je izjavio da je spreman učestvovati u pregovorima u mađarskoj prijestolnici, dok je Evropska unija kritizirala izbor lokacije, podsjećajući da je protiv Putina na snazi nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda (MKS).
„Trumpovi mirovni napori su dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija zaista želi mir“, poručila je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas. „Rusija razumije samo snagu – pregovara tek kada je prisiljena.“
Ona je dodala da „nije lijepo vidjeti da osoba s nalogom za hapšenje dolazi u evropsku zemlju“ i izrazila sumnju u bilo kakav konkretan ishod samita.
Zelenski je ocijenio da Putin nastoji odgoditi „prave mirovne pregovore“, izbjegavajući bilo kakve obaveze ili ustupke koji bi značili kraj rata. Pozvao je zapadne partnere da pojačaju sankcije, ističući da se Putin „boji ekonomskog pritiska i sekundarnih sankcija“.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je da Putin „nema namjeru da zaustavi rat, već da kupuje vrijeme“, te da je „pritisak jedini jezik koji razumije“.
Kremlj je, s druge strane, optužio Ukrajinu da „šalje kontradiktorne poruke“ koje otežavaju pregovore. Portparol Dmitrij Peskov potvrdio je da pripreme za samit još nisu počele, ali da će „uskoro biti pokrenute“.
Trump i Zelenski su 17. oktobra razgovarali u Bijeloj kući o mogućem mirovnom okviru. Zelenski je predložio razmjenu tehnologije za dronove za američke rakete dugog dometa „Tomahawk“, no Trump je izrazio rezervu i pozvao obje strane na hitan prekid vatre, uz poruku da je „proliveno dovoljno krvi“.
Trump je zatim najavio planirani sastanak s Putinom u Budimpešti. Zelenski je u intervjuu za NBC potvrdio da bi učestvovao u trostranim pregovorima, ali samo ako bi prekid vatre bio prvi korak.
„Ako želimo mir, moramo stati gdje jesmo – ne smijemo davati Putinu ništa dodatno“, poručio je.
Prema Washington Postu, Putin je u razgovoru s Trumpom 16. oktobra tražio da Ukrajina preda potpunu kontrolu nad Donjeckom regijom kao uslov za okončanje rata. Trump je navodno odgovorio da bi „regija trebala ostati podijeljena kao sada“.
U intervjuima narednih dana Trump je ponavljao da „Putin neće otići praznih ruku“ i da će „uzeti nešto“, što je izazvalo zabrinutost u Kijevu. Financial Times je izvijestio da je Trump Zelenskom sugerisao da prihvati ruske uslove, što je Trump kasnije demantovao.
Ustav Ukrajine, međutim, zabranjuje bilo kakvu promjenu teritorija bez nacionalnog referenduma – što je nemoguće dok traje ratno stanje.
Iako se Trump neko vrijeme razmatrao isporuku „Tomahawka“ Ukrajini, nakon razgovora s Putinom ta je opcija, barem privremeno, odložena. Zelenski je rekao da je „dobro što Trump nije rekao ‘ne’, ali ni ‘da’“.
Dok diplomate raspravljaju o formatu samita u Budimpešti, situacija na terenu se pogoršava. Rusija je protekle noći izvela napade na Harkiv, Sumi i Zaporižje, dok su ukrajinski dronovi pogodili gasno postrojenje u ruskom Orenburgu i rafineriju u Samarskoj oblasti.
Zelenski je potvrdio da Ukrajina „odgovara na svaki ruski napad“, te da su „udarci po ruskoj energetskoj infrastrukturi povećali domet i preciznost“.
„Gotovo svakog dana ruske rafinerije su pod udarom. To vraća Rusiju u realnost“, rekao je Zelenski.
Ruski izvori tvrde da napadi izazivaju nestašice goriva i rast cijena u unutrašnjosti zemlje. Ukrajinski front, istovremeno, ostaje linija iscrpljenog mira – čekajući da Budimpešta potvrdi da li će samit zaista biti održan.
ORUŽJE ILI DOGOVOR: kako je jedan telefonski poziv promijenio kurs ukrajinskog rata
