Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u Washington očekujući potvrdu o isporuci novog oružja, ali je umjesto toga suočen s promjenom kursa u američkoj politici prema ratu koji traje već više od tri godine.
Sastanak s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom 17. oktobra nije donio dugoočekivane krstareće rakete Tomahawk, već najavu nove faze diplomatije – dok američki i ruski zvaničnici u pozadini postavljaju temelje za mogući mirovni sporazum koji bi se mogao oblikovati na predstojećem samitu Trump–Putin u Budimpešti.
Trump je nakon razgovora sa Zelenskim poručio na društvenim mrežama:
„Neka obojica proglase pobjedu — neka istorija odluči! Vrijeme je da se ubijanje zaustavi i da se napravi DOGOVOR.“
Zelenski je sastanak opisao kao „produktivan“, ali je po povratku odmah stupio u kontakt s evropskim liderima – uključujući Ursulu von der Leyen, Marka Ruttea i premijere Velike Britanije, Italije, Norveške i Poljske – pozivajući ih da pomognu u pritisku na Kremlj.
Evropski lideri su potvrdili podršku Kijevu, naglasivši da će paralelno raditi na „evropskom mirovnom okviru“ i pooštravanju sankcija Rusiji, uključujući i upotrebu zamrznute ruske imovine.
„Najvažnije je zaštititi što više života i ojačati sigurnost Ukrajine i cijele Evrope“, rekao je Zelenski.
Ipak, iza diplomatskog optimizma tinja zabrinutost. Ukrajinski analitičari upozoravaju da ublažavanje Trumpove retorike prema Putinu i izostanak konkretne vojne pomoći mogu signalizirati pritisak na Kijev da prihvati pregovore pod nepovoljnim uslovima.
Profesor Volodimir Dubovik iz Odese ocjenjuje da „Trumpova nova umjerenost“ odražava pokušaj da se zadrži otvoren kanal s Moskvom, dok zastupnica Solomija Bobrovska upozorava da bi „svaka promjena u američkom raspoloženju prema Rusiji mogla oslabiti ukrajinsku poziciju“.
U Kijevu raste nervoza jer se Trump sve više distancira od ideje slanja Tomahawka Ukrajini.
Ti projektili, sposobni da pogađaju ciljeve na udaljenosti do 2.500 kilometara, trebali su predstavljati prekretnicu na frontu.
No, telefonski razgovor između Trumpa i Putina 16. oktobra – održan u trenutku dok je Zelenski bio na putu za Washington – promijenio je tok. Umjesto oružja, prioritet su sada pregovori u Budimpešti.
„Želimo ih mnogo, potrebni su nam“, rekao je Zelenski novinarima, dodajući da „dijalog o oružju nije završen“.
Trump je, međutim, poručio: „Želimo i mi Tomahawke. Vrijeme je da čuvamo ono što je naše.“
Kako raste neizvjesnost, sve oči su uprte u Budimpeštu – jedini grad, prema riječima mađarskog premijera Viktora Orbána, „u kojem se Putin i Trump još uvijek mogu sastati licem u lice“.
Američka strana već priprema tehničke pregovore pod vodstvom državnog sekretara Marka Rubia, dok ruski savjetnik Jurij Ušakov upozorava da bi isporuka Tomahawka Ukrajini „nanijela nepopravljivu štetu odnosima Moskve i Washingtona“.
U pozadini, obje strane šalju kontradiktorne signale: Trumpova administracija pojačava razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom i uvodi nove trgovinske tarife Indiji zbog kupovine ruske nafte, dok ruski fondovi – u simboličnom manevru – ponovo nude „most preko Beringovog mora“, ideju koja podsjeća na doba kada se o miru govorilo kroz arhitekturu.
Zelenski ostaje između dva svijeta – oružja koje nije stiglo i mira koji se tek crta na horizontu.
HLADNI RAT 2.0: Putin i Trump planiraju samit koji bi mogao promijeniti tok rata
