Američki predsjednik Donald Trump poručio je da zemlje NATO-a moraju prestati kupovati rusku naftu ukoliko žele da Vašington pooštri sankcije protiv Moskve. Ipak, sprovođenje takvog zahtjeva moglo bi potrajati i suočiti se s ozbiljnim preprekama.
Trenutno samo tri članice NATO-a direktno uvoze rusku sirovu naftu – Mađarska, Slovačka i Turska, pri čemu Turska prednjači.
„Prema našim podacima, Turska je treći najveći uvoznik ruske nafte u svijetu. Ona je kupuje po sniženim cijenama i dodatno profitira preradom i izvozom goriva u Evropu“, izjavio je 15. septembra za RSE Petras Kanitas iz Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA).
Tramp već neko vrijeme prijeti uvođenjem sekundarnih carina zemljama koje nastavljaju trgovinu s Rusijom, a 13. septembra na mreži Truth Social pozvao je „sve članice NATO-a“ da zaustave uvoz ruske nafte. Dosad su njegove prijetnje bile uglavnom usmjerene na Indiju i Kinu, pa se Turska sada našla u novom fokusu.
Cilj je, navode analitičari, udariti na ključni izvor prihoda Moskve i prisiliti Kremlj na pregovore o okončanju rata u Ukrajini. „Ako bi Turska obustavila kupovinu, Rusija bi bila primorana nuditi još veće popuste drugim kupcima“, kaže Benjamin Hilgenštok iz kijevskog KSE instituta.
Ipak, Turska je duboko vezana za ruske energente – pojedine rafinerije čak 90% sirove nafte uvoze upravo iz Rusije. Za razliku od Indije i Kine, ona je i veliki kupac prerađenih ruskih naftnih proizvoda, pa bi zamjena dobavljača bila spor i skup proces.
Sličan problem imaju Mađarska i Slovačka, koje se oslanjaju na naftovod Družba. U slučaju njegovog prekida, obje zemlje bi ostale bez snabdijevanja. EU je zacrtala da do 2027. potpuno prekine uvoz ruskih energenata, ali analitičari naglašavaju da je za Budimpeštu i Bratislavu to prvenstveno pitanje političke volje.
Primjeri ipak postoje – Češka se ove godine u potpunosti odrekla ruske nafte, podsjećaju stručnjaci CREA-e. No, dodaju da bi zbog bliskih odnosa Viktora Orbana i Donalda Trampa moglo doći do izuzetaka za Mađarsku.
Tramp istovremeno prijeti i uvođenjem enormnih carina Kini, optužujući Peking za podršku ruskoj ratnoj mašineriji. Republikanski senator Lindzi Grem podržava ideju, smatrajući da bi pritisak na Kinu i Indiju ubrzao kraj rata.
Međutim, Evropa, koja se već suočava s povećanim carinama na izvoz u SAD, teško da će pristati na dodatne trgovinske sukobe s Kinom. Peking je upozorio na „oštre kontramjere“ ako dođe do carinskog udara.
Stručnjaci procjenjuju da bi Tramp, želi li sprovesti ovaj plan, morao lično razgovarati s liderima Turske, Mađarske i Slovačke – Recepom Tayyipom Erdoganom, Viktorom Orbanom i Robertom Ficom.
NATO JAČA ODBRANU NA ISTOČNOM KRILU nakon upada ruskih dronova u Poljsku
