Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da zemlje članice moraju mnogo ozbiljnije shvatiti prijetnju iz Moskve, jer bi – kako je rekao – mogle biti „sljedeća meta Rusije“.
U jednom od svojih dosad najdirektnijih i najtvrđih istupa, Rutte je 11. decembra u Berlinu poručio da 32 članice Alijanse moraju pojačati odbrambene napore kako bi spriječile potencijalni rat s Rusijom „razmjera kakve su pretrpjeli naši djedovi i pradjedovi“.
„Mi smo sljedeća meta Rusije. I već smo u opasnosti“, istakao je on, dodajući da bi Moskva mogla biti spremna na upotrebu vojne sile protiv NATO-a u narednih pet godina.
„Bojim se da mnogi pokazuju previše samozadovoljstva. Ne osjećaju hitnost. Vjeruju da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za djelovanje je sada“, upozorio je Rutte, pozvavši na brzo povećanje odbrambene potrošnje i industrijskih kapaciteta kako bi savezničke snage imale resurse potrebne za efikasnu zaštitu.
NATO ostaje u stanju pojačanog opreza otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu prije gotovo četiri godine – rat koji je postao najveći i najsmrtonosniji evropski sukob nakon Drugog svjetskog rata.
Kremlj širenje NATO-a navodi kao jedan od povoda za agresiju, koja je, prema procjenama Ruttea i zapadnih obavještajnih službi, rezultirala oko milion žrtava. Istovremeno, Vladimir Putin je 2. decembra poručio evropskim državama da će se Rusija „boriti ako one započnu rat“, dok je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov 11. decembra izjavio da Moskva nema namjeru napasti EU ili NATO te da je spremna ponuditi „pisane sigurnosne garancije na uzajamnoj osnovi“.
U posljednjim sedmicama zabilježeni su novi incidenti: njemački i rumunski lovci presretali su dronove koji su ulazili u rumunski zračni prostor, dok je Rusija nastavljala napade na ciljeve tik uz granicu s Rumunijom. Upadi ruskih dronova iznad Rumunije i Poljske, kao i ulasci ruskih vojnih aviona u estonski zračni prostor, potaknuli su NATO da pokrene inicijativu „Istočna straža“ usmjerenu na jačanje protivzračne odbrane na istočnom krilu Alijanse.
