Roman Safari u Sarajevu bosansko-crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa precizno i nadahnuto opisao je bosanski pisac Faruk Šehić: to je knjiga napisana „rukom nekog ko nema iluzija o ljudskom progresu“.
Objavljen, za bosanskohercegovačko tržište, u izdanju zeničke kuće Vrijeme, ovaj kratki roman drugi je dio najavljene trilogije naslovljene, aluzijom na srpskog pisca Borislava Pekića, Kako ubiti vampira. Prvi dio, kratki roman Most na Drini, objavljen je prošle godine, također u izdanju Vremena, navodi !Odgovor.
Glavna pripovjedna nit romana je jednostavna, gotovo školska: pripovjedač, sarajevski privatni detektiv mračne prošlosti, djelujući na rubovima zakona i podzemlja, po narudžbi bogate i ugledne Sarajke Anise, ulazi u potragu ne za bilo kojim vikend-snajperistom – nego za onim koji je ubio njenu tek rođenu bebu.
Ni pripovjedač, ni Anisa, kao ni njeni bližnji, muž i kćerka, nisu oličenja nekih zamišljenih ratnika u borbi Dobra protiv Zla. Nikolaidis je autor koji ne nudi utjehe i vizije ljudske plemenitosti.
Književno obrađujući temu koja je uznemirila ne samo bosansku ili regionalnu javnost, nego se nametnula i kao tema u globalnim kontekstima, Nikolaidis se ne bavi samo mračnom stranom perverznih bogatih zločinaca nego i iskonskim dramama ljudi koji teže smislu i kakvoj-takvoj emocionalnoj zadovoljštini nakon tragedije.
Stoga Faruk Šehić nadahnuto primjećuje da je ovaj roman „nihilistički traktat (…) snažna proza, s potresnim pasažima, ali s dovoljno (auto)ironije i uvida u postratnu BiH da baca daleko od uobičajene predstave nas o nama“.
Zadaća književnosti nije da informira niti da emancipira. Uostalom, pitanje je da li je ikada imala takvu mogućnost. Ovaj roman, kao i svako dobro umjetničko djelo, čitatelju donosi uznemirenost, pomjera ga iz njegovih uobičajenih perspektiva, upozorava da je zlo koliko prirođeno čovjeku toliko ipak i čovjek ima mogućnost da mu se odupire.
INTERVIEW, ANDREJ NIKOLAIDIS O “SARAJEVO SAFARIJU”: Ovaj roman je moje ljubavno pismo Sarajevu
