Bosna i Hercegovina se, bez direktnog učešća, našla u logističkoj i diplomatskoj orbiti najopasnije eskalacije na Bliskom istoku u posljednjim godinama. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković potvrdio je da se u Iranu trenutno nalazi tek manji broj državljana BiH, uglavnom onih koji su svjesno odlučili ostati uprkos pogoršanju sigurnosne situacije.
Prema riječima šefa bh. diplomatije, većina građana koji su željeli napustiti Iran učinila je to ranije. Diplomatsko prisustvo BiH u toj zemlji biće reducirano – jedan službenik ambasade treba napustiti Iran, dok ambasador ostaje, što ukazuje na pokušaj balansiranja između sigurnosnih procjena i očuvanja minimalnog diplomatskog kanala u zemlji koja se nalazi u direktnom sukobu sa Zapadom.
Za razliku od Irana, najveći broj državljana BiH trenutno boravi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko hiljadu ljudi u stalnom kontaktu s ambasadom. Upravo UAE predstavljaju ključnu tranzitnu tačku za eventualni povratak građana BiH, budući da su letovi iz Dubaija ponovo uspostavljeni. Prva grupa državljana BiH, prema najavama, trebala bi već narednog dana krenuti prema domovini.
U regionu Zaljeva nalazi se i dodatnih nekoliko stotina bh. državljana: oko 300 u Kataru, približno stotinu u Kuvajtu, te manje grupe u Bahrainu i Omanu. Ministarstvo vanjskih poslova BiH, svjesno mogućih poremećaja u aviosaobraćaju, već je otvorilo razgovore i sa Saudi Arabia, koja je dala garancije da bi u vanrednim okolnostima bh. državljanima omogućila dobijanje viza na samoj granici.
Istovremeno se razmatra i opcija čarter-leta, što bi predstavljalo ozbiljan finansijski i organizacioni zahvat za državu s ograničenim kriznim kapacitetima. Konaković je potvrdio da se o toj mogućnosti vode razgovori s Ministarstvom finansija BiH, ali da će konačna odluka zavisiti od daljeg razvoja sigurnosne situacije.
Procjene iz bh. diplomatije ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam. Ministar otvoreno navodi da ne vidi realne izglede za brzu deeskalaciju, te da su bh. državljani u regionu podijeljeni – dio njih aktivno traži povratak, dok drugi, barem za sada, ne planiraju napustiti zemlje u kojima borave.
Sukob koji je doveo BiH u ovu poziciju eskalirao je nakon što su SAD i Israel pokrenuli vojne napade na Iran. Teheran je uzvratio udarima na američke baze u zaljevskim državama, dok je Izrael proširio operacije na ciljeve Hezbollah u Libanon.
Zemlje Zaljeva – Saudijska Arabija, UAE, Oman i Kuvajt – zasad su uspjele presresti većinu iranskih projektila i dronova usmjerenih prema energetskim postrojenjima, lukama i aerodromima. Ipak, činjenica da su ključni civilni i energetski objekti meta napada dodatno povećava rizik za strane državljane, uključujući i one iz BiH.
U takvom kontekstu, djelovanje bh. vlasti više nije pitanje dnevne politike, već test sposobnosti države da zaštiti svoje građane u globalnoj krizi u kojoj nema nikakvu stvarnu kontrolu – osim nad vlastitim odlukama.
