Usvajanjem izmjena zakona o Južnoj interkonekciji, Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine otvorio je put jednom od strateški najvažnijih energetskih projekata u zemlji – ali i prelomio model njegove realizacije.
Riječ je o gasovodu koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom mrežom i LNG terminalom na Krku, čime bi se prvi put ozbiljno narušila potpuna zavisnost od ruskog plina. Taj potez dobija dodatnu težinu u kontekstu rokova koje nameće Evropska unija, prema kojima bi uvoz ruskog plina trebao biti obustavljen do 2028. godine.
Ključna promjena u zakonu jeste otvaranje projekta za američkog investitora – kompaniju AAFS Infrastructure and Energy LLC, čime energetska infrastruktura BiH ulazi u širi geopolitički okvir. Time Južna interkonekcija prestaje biti samo tehnički projekt i postaje dio šireg strateškog nadmetanja oko energetskih tokova u regionu.
Istovremeno, izmjenama je uklonjena ranija odredba prema kojoj je BH Gas trebao biti nosilac projekta, što ukazuje na promjenu pristupa – od domaćeg upravljanja ka modelu u kojem ključnu ulogu preuzimaju strani investitori. Iako vlasti tvrde da BH Gas ostaje važan akter, jasno je da se centar odlučivanja pomjera.
Planirana trasa – od srednje Bosne preko zapadne Hercegovine do hrvatske obale – uključuje i nove krakove, poput onog prema Tuzli, čime projekt dobija i unutrašnju razvojnu dimenziju.
U suštini, Južna interkonekcija predstavlja pokušaj istovremenog rješavanja tri problema: energetske sigurnosti, političke zavisnosti i ekonomskog razvoja. No, ona otvara i nova pitanja – prije svega o kontroli nad ključnom infrastrukturom i dugoročnoj poziciji domaćih kompanija u strateškim sektorima.
Ukoliko bude realiziran, projekt vrijedan stotine miliona eura mogao bi redefinirati energetsku mapu BiH. Ako ne, ostat će još jedan primjer ambiciozne strategije zarobljene između politike, tržišta i geopolitike.
JUŽNA INTERKONEKCIJA KAO AMERIČKI PROJEKAT: Federacija BiH mijenja plinsku mapu zemlje
