Priznanje mađarske državne televizije da je godinama širila propagandu i obmanjivala javnost otvorilo je pitanje može li se sličan zaokret dogoditi i na Radioteleviziji Republike Srpske (RTRS). Analitičari i medijski stručnjaci smatraju da je takav scenarij u Bosni i Hercegovini teško zamisliv bez temeljitih političkih i institucionalnih reformi.
Mađarski javni servis prošle sedmice prekinuo je redovni informativni program i na crnoj pozadini emitovao poruku u kojoj priznaje da „javni mediji ne smiju lagati“ te se izvinjava građanima zbog dugogodišnjeg propagandnog izvještavanja. Ovaj potez uslijedio je nakon promjene vlasti u Mađarskoj i pobjede premijera Pétera Magyara, koji je tokom izborne kampanje obećao depolitizaciju državnih medija.
Magyar je nakon objave poručio da je završena era propagandnog emitovanja, optuživši prethodni sistem da je godinama manipulirao informacijama u korist bivše vlasti Viktora Orbána.
Bez reformi nema promjena na RTRS-u
Sagovornici Detektora smatraju da bi za sličan iskorak u Republici Srpskoj bila potrebna mnogo dublja transformacija od same smjene vlasti.
Tarik Moćević iz Mediacentra ističe da RTRS već godinama predstavlja primjer politički pristrasnog izvještavanja, uz sistematsko favoriziranje vladajućih struktura.
Prema njegovim riječima, program javnog servisa obiluje manipulacijama, dezinformacijama i nacionalističkom retorikom, dok se opozicioni glasovi gotovo u potpunosti marginaliziraju. Dodaje da se u programu često prenose izjave koje uključuju govor mržnje, negiranje ratnih zločina ili veličanje osuđenih ratnih zločinaca, pri čemu RTRS nerijetko i sam učestvuje u takvoj komunikaciji.
Dodik i Orbán gradili sličan medijski model
Direktor Centra za geopolitička istraživanja (GEOPOL) Admir Lisica smatra da su Milorad Dodik i Viktor Orbán izgradili bliske političke i propagandne veze, zbog čega vidi brojne sličnosti između mađarskog i entitetskog javnog servisa.
Podsjeća da opozicija u Republici Srpskoj godinama gotovo da nije imala prostor na RTRS-u, slično kao što su politički protivnici bili marginalizirani na mađarskom javnom servisu tokom Orbánove vladavine.
Lisica smatra da bi eventualna promjena vlasti predstavljala tek prvi korak, jer bi prava reforma zahtijevala promjenu uređivačke politike i kadrovske strukture koja je godinama oblikovala rad javnog servisa.
Televizija i dalje najjači alat za oblikovanje javnog mnijenja
Moćević upozorava da vlast u Republici Srpskoj, osim javnog servisa, ima snažan utjecaj i na značajan broj komercijalnih medija, zbog čega propaganda često dodatno učvršćuje povjerenje dijela građana u zvanične narative.
Naglašava da televizija i dalje ostaje najutjecajniji medij u Bosni i Hercegovini, što nezavisnim portalima i online medijima znatno otežava dopiranje do šire publike.
Kako je izgledao zaokret u Mađarskoj
Prema zvaničnom saopćenju mađarskog javnog servisa, informativni program privremeno je obustavljen kako bi bila provedena reorganizacija redakcije i uspostavljen novi model rada.
Na ekranu je emitovana poruka u kojoj se građanima upućuje izvinjenje zbog dugogodišnjeg širenja propagande, uz najavu da će javni mediji ubuduće djelovati nezavisno i profesionalno.
Paralelna stvarnost kroz medije
Mađarska novinarka Zsofia Fulop navodi da je tokom izborne kampanje dokumentovano više slučajeva objavljivanja netačnih ili manipulativnih informacija na državnoj televiziji.
Prema njenim riječima, vlast Viktora Orbána godinama je kroz javni servis i mrežu povezanih medija gradila paralelnu medijsku stvarnost, šireći propagandu o migrantima, Ukrajini i političkim protivnicima.
Novinar mađarskog portala 444 Dániel Rényi smatra da će posebnu važnost imati eventualna istraga koja bi mogla pokazati kako je propagandni sistem funkcionirao, ali i da li je bilo zloupotrebe javnog novca i političkog utjecaja na uređivačku politiku državnih medija.
Stručnjaci zaključuju da bi bez dubokih institucionalnih reformi i depolitizacije javnog servisa bilo teško očekivati da RTRS prođe proces sličan onome koji je započeo u Mađarskoj.
