Sjedinjene Američke Države pojačavaju pritisak na Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu, a najnovije prijetnje američkog državnog sekretara Marca Rubija izazvale su zabrinutost među stručnjacima za međunarodno pravo. Washington razmatra nove sankcije i druge mjere protiv ove institucije, koja je nadležna za procesuiranje pojedinaca osumnjičenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Važno je razlikovati dva međunarodna suda sa sjedištem u Hagu. Međunarodni sud pravde (ICJ), koji djeluje u okviru Ujedinjenih nacija, odlučuje u sporovima između država, dok Međunarodni krivični sud (ICC), osnovan 2002. godine, procesuira pojedince odgovorne za najteže međunarodne zločine.
Za razliku od ICJ-a, ICC ne okuplja sve članice Ujedinjenih nacija. Sud priznaje 125 država, dok među onima koje nisu pristupile Rimskom statutu ostaju SAD, Rusija, Kina te pojedine zemlje Azije i sjeverne Afrike.
Washington najavljuje nove mjere
Rubio je nedavno poručio da bi SAD mogao “rastaviti sud ciglu po ciglu”, jasno aludirajući na Međunarodni krivični sud. Američki State Department saopćio je da razmatra čitav niz mjera protiv ICC-a, uključujući zabranu ulaska zaposlenicima Suda u SAD, dodatno proširenje sankcija te pojačan pritisak na države koje priznaju nadležnost ICC-a, a istovremeno koriste američku finansijsku pomoć.
Prema pisanju Deutsche Wellea, iako Washington već godinama osporava rad ovog suda, stručnjaci smatraju da sadašnja kampanja predstavlja znatno organiziraniji i agresivniji pristup.
Andreas Schüller iz Evropskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR) ocjenjuje da SAD već duže vrijeme diplomatskim pritiscima pokušava utjecati na države članice kako bi promijenile svoj odnos prema ICC-u.
– Sada je to prvi put otvoreno predstavljeno kao organizirana kampanja, što pokazuje da se radi o dugoročno planiranoj strategiji koja uključuje i zemlje koje nisu članice Suda – rekao je Schüller.
Zašto SAD osporava nadležnost Suda?
Budući da Sjedinjene Države nisu članica ICC-a, Sud nema nadležnost nad zločinima počinjenim na američkoj teritoriji. Međutim, može procesuirati osobe optužene za zločine počinjene na teritoriji država koje priznaju njegovu nadležnost.
Na osnovu tog principa izdani su nalozi za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Stručnjak za međunarodno pravo Kai Ambos sa Univerziteta u Göttingenu smatra da je postojanje ICC-a od ključnog značaja za međunarodnu pravdu.
– Neprihvatljivo je da najodgovorniji za najteže ratne zločine ostanu nekažnjeni. To nije važno samo zbog žrtava nego i zbog očuvanja međunarodnog pravnog poretka – istakao je Ambos.
Rubio upozorava na američke vojnike
Rubio tvrdi da bi djelovanje ICC-a moglo ugroziti američke vojnike i službenike.
Prema njegovim riječima, ukoliko SAD ne reagira, pripadnici američkih oružanih snaga i granične službe mogli bi se naći pred “stranim sudijama hiljadama kilometara daleko”.
Ipak, trenutno pred Međunarodnim krivičnim sudom ne postoji nijedan postupak protiv američkih državljana. Stručnjaci podsjećaju da većina aktivnosti američkih sigurnosnih službi na teritoriji SAD-a nije u nadležnosti ovog suda.
Strah od novih sankcija
Kai Ambos upozorava da bi američki pritisci mogli izazvati takozvani “efekat zastrašivanja”, zbog kojeg bi pojedini tužioci ili međunarodne kompanije izbjegavali saradnju s ICC-om kako ne bi bili izloženi američkim sankcijama.
Washington je još prošle godine uveo sankcije pojedinim sudijama Međunarodnog krivičnog suda, nakon čega je ova institucija počela smanjivati zavisnost od američkih tehnoloških kompanija. Tako je, između ostalog, dio Microsoftovih softverskih rješenja zamijenjen evropskim open-source alternativama.
EU stala uz Međunarodni krivični sud
Nakon Rubiovih izjava, podršku Međunarodnom krivičnom sudu izrazila je Evropska unija, kao i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, koji je poručio da ICC doprinosi sigurnijem i pravednijem svijetu.
Zanimljivo je da je američki Senat još 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, usvojio rezoluciju u kojoj je podržao istrage ICC-a protiv Rusije i Sud opisao kao važnu instituciju za očuvanje međunarodnog prava. Među supokroviteljima te rezolucije bio je upravo sadašnji američki državni sekretar Marco Rubio, što dodatno naglašava promjenu stava Washingtona prema Međunarodnom krivičnom sudu.
RUBIO OBEĆAVA ‘nepokolebljivu podršku’ Izraelu u ratu u Gazi
