Iako je Bosna i Hercegovina prije dvije godine dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom, državni parlament ni do kraja mandata nije uspio usvojiti najvažnije reformske zakone iz oblasti pravosuđa. Umjesto ubrzanih evropskih integracija, mandat aktuelnog saziva Parlamentarne skupštine BiH obilježili su politički sukobi, blokade i višemjesečni zastoji u radu institucija.
Tokom četiri godine rada održano je ukupno 96 sjednica oba doma Parlamentarne skupštine BiH, dok je usvojeno svega 37 zakona. Veći dio njih odnosio se na budžet ili izmjene postojećih propisa, dok su reforme koje Evropska unija smatra ključnim ostale nedovršene.
Analitičari upozoravaju da je Bosna i Hercegovina propustila značajnu priliku da ubrza evropski put. Umjesto ispunjavanja obaveza iz evropske agende, parlamentarne rasprave često su bile opterećene pitanjima kvoruma, dnevnog reda i međustranačkim obračunima, zbog čega je posebno Dom naroda postao simbol institucionalnih blokada.
Građani platili cijenu političkih sukoba
Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini upozoravaju da posljedice višegodišnjih političkih blokada nisu ostale samo na evropskim integracijama, nego su se direktno odrazile na svakodnevni život građana.
Kako navode, odgađanje reformi usporilo je donošenje mjera koje su trebale unaprijediti rad javne uprave, ojačati vladavinu prava i borbu protiv korupcije, poboljšati kvalitet zraka, unaprijediti izborni integritet te ubrzati ulaganja u saobraćajnu i energetsku infrastrukturu.
Iz OSCE-a poručuju da se kvalitet parlamentarne demokratije ne mjeri isključivo brojem usvojenih zakona, već sposobnošću institucija da vode dijalog i provode reforme u interesu građana.
Skroman zakonodavni učinak
Transparency International BiH ocjenjuje da je zakonodavni rezultat aktuelnog saziva veoma skroman. Prema riječima Ede Kanlića, evropski zakoni stizali su u parlament bez jasnog plana, dok Vijeće ministara nije ispunilo ključne obaveze potrebne za otvaranje pristupnih pregovora.
On ističe da Parlament uglavnom nije koristio svoju kontrolnu ulogu nad izvršnom vlašću, već je često potvrđivao odluke koje su dolazile iz Vijeća ministara.
Iako su tokom mandata usvojeni zakoni o slobodi pristupa informacijama, sprečavanju sukoba interesa i zaštiti ličnih podataka, stručnjaci smatraju da oni nisu donijeli očekivane rezultate zbog brojnih nedostataka i sporog provođenja u praksi.
Među najvažnijim neispunjenim obavezama i dalje ostaju zakon o Sudu BiH, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te imenovanje glavnog pregovarača s Evropskom unijom.
Aktivniji nego ranije, ali daleko od potrebnog
Urednica Istinomjera Biljana Livančić Milić smatra da je ovaj saziv bio nešto aktivniji od prethodnog, ali da ključna obećanja ipak nisu ispunjena.
Podsjeća da su na početku mandata najavljivane ubrzane evropske reforme, ali da su upravo najvažniji zakoni iz oblasti pravosuđa ostali zaglavljeni u procedurama. Evropska komisija jeste prepoznala određeni napredak kroz usvajanje pojedinih propisa, ali je istovremeno upozorila da reforme i dalje ozbiljno kasne.
Poseban problem predstavlja rad Doma naroda, gdje su političke blokade gotovo paralizovale zakonodavni proces.
Suprotstavljena tumačenja parlamentaraca
Delegatkinja HDZ-a BiH Marina Pendeš odbacuje odgovornost za višegodišnje blokade, tvrdeći da su zastoji posljedica pokušaja pojedinih političkih stranaka da mijenjaju unaprijed dogovoreni dnevni red i kroz smjene funkcionera blokiraju rad institucija.
S druge strane, delegat HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović smatra da je odgovornost isključivo na strankama koje čine vlast. Ocjenjuje da je mandat obilježen političkim nadmudrivanjima, bez ozbiljnih rezultata, upozoravajući da je Bosna i Hercegovina zaostala za državama regiona poput Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije na putu ka Evropskoj uniji.
Reforme stigle tek pred kraj mandata
Tek nekoliko mjeseci prije izbora Dom naroda napravio je prvi ozbiljniji iskorak usvajanjem u prvom čitanju izmjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH te Zakona o Sudu BiH.
Delegacija Evropske unije u BiH pozdravila je taj potez kao važan signal nastavka reformi, ali je istovremeno podsjetila da su upravo ti zakoni godinama čekali zbog političkih blokada i da će njihov konačni ishod biti jedan od ključnih pokazatelja ozbiljnosti Bosne i Hercegovine na evropskom putu.
DODIK: Odluke visokih predstavnika moraju biti poništene, Hrvatska ima pravo otvarati pitanja u BiH
