Njemačka krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) ulazi u završnicu izbora u Saskoj-Anhaltu kao uvjerljivo najjača politička snaga. Prema posljednjim anketama, stranka bi u nedjelju mogla osvojiti oko 40 posto glasova i ostvariti historijski rezultat.
To, međutim, još ne znači da će AfD uspjeti formirati pokrajinsku vladu.
Saska-Anhalt je jedna od manjih njemačkih saveznih pokrajina, s oko 2,2 miliona stanovnika, ali bi rezultat izbora mogao imati mnogo veći politički značaj od same veličine pokrajine.
Ako AfD osvoji više od 40 posto glasova, postat će daleko najjača stranka u pokrajinskom parlamentu u Magdeburgu.
Prema anketi za ZDF, CDU aktuelnog premijera Svena Schulzea nalazi se na oko 23 posto. Ljevica bi mogla osvojiti 13 posto, SPD devet, a Zeleni oko šest posto.
Takav odnos snaga gotovo sigurno bi značio kraj sadašnje koalicije CDU-a, SPD-a i Zelenih.
CDU pred izborom između Ljevice i AfD-a
Ako želi ostati na vlasti, CDU bi mogao biti prisiljen tražiti podršku Ljevice.
To je za demohrišćane posebno neugodan scenarij jer se stranka godinama drži principa takozvanog „protupožarnog zida“, odnosno odbijanja saradnje i s AfD-om i s krajnjom ljevicom.
Međutim, taj princip već je ozbiljno načet. U nekim saveznim pokrajinama CDU je vlast održao uz toleranciju Ljevice.
Ljevica je već poručila da je spremna podržati CDU kako bi spriječila AfD da dođe na vlast. U CDU-u, međutim, takva mogućnost izaziva snažan otpor.
Bivši pokrajinski čelnik CDU-a Karl-Heinz Daehre upozorio je da bi takva saradnja predstavljala izdaju ideala zbog kojih su građani Istočne Njemačke 1989. izašli na ulice.
POLITIČKA BURA U NJEMAČKOJ: Demanti nakon tvrdnji da je Merz nagovaran na saradnju s AfD-om
AfD kampanju gradi na istočnonjemačkoj nostalgiji
Glavni kandidat AfD-a u Saskoj-Anhaltu Ulrich Siegmund kampanju vodi na motociklu Simson, kultnom proizvodu nekadašnje Istočne Njemačke.
Motocikl proizveden u Tirinškoj postao je simbol takozvane „Ostalgie“ – nostalgije za životom u bivšem DDR-u.
Siegmund taj simbol koristi kako bi promovirao poruku da prošlost Istočne Njemačke nije bila isključivo negativna. Takva vrsta nostalgije posebno je prisutna na istoku zemlje, gdje AfD posljednjih godina ostvaruje izuzetno dobre rezultate.
Istovremeno, potomci jevrejske porodice Simson kritizirali su korištenje njihovog porodičnog imena u kampanji AfD-a.
Siegmund se, međutim, ne obazire na takve kritike. U slučaju pobjede očekuje da bi sadašnja vlada CDU-a, koja bi zavisila od podrške Ljevice, brzo postala neodrživa.
Njegova procjena je da bi novi izbori AfD-u mogli donijeti čak 50 posto glasova.
„Remigracija“ kao ključna poruka
Migracije su jedno od centralnih pitanja AfD-ove kampanje.
Stranka insistira na konceptu takozvane „remigracije“, termina koji se u krajnje desničarskim krugovima koristi za zagovaranje masovnog vraćanja ljudi stranog porijekla iz Njemačke.
U interpretaciji AfD-a, to bi moglo obuhvatiti i osobe koje imaju njemačko državljanstvo, ali ih stranka smatra nedovoljno integriranim u društvo.
Problem je što pokrajinska vlada nema punu nadležnost nad imigracijskom politikom, koja je uglavnom u rukama savezne vlasti.
AfD-u ipak ide u prilog činjenica da je pitanje migracija uspio nametnuti kao jednu od glavnih tema izbora.
To je posebno paradoksalno u Saskoj-Anhaltu, gdje stranci čine oko sedam posto stanovništva – znatno manje nego u Njemačkoj u cjelini – dok pojedini sektori, posebno zdravstvo, zavise od strane radne snage.
Pobjeda bi otvorila i sigurnosno pitanje
Mogući dolazak AfD-a na vlast ne bi imao samo posljedice po migracijsku politiku.
Velika pažnja usmjerena je na sigurnosni i obavještajni sektor.
Kritičari upozoravaju da bi predstavnici stranke koja ima snažne veze s ruskim političkim krugovima mogli dobiti pristup osjetljivim informacijama i državnim sigurnosnim strukturama.
Posebno je problematičan odnos AfD-a prema njemačkom Uredu za zaštitu ustavnog poretka, domaćoj obavještajnoj službi koja već godinama prati dijelove stranke zbog sumnji u ekstremističke aktivnosti.
AfD tu instituciju smatra političkim instrumentom etabliranih stranaka i već je prijetio njenim ukidanjem ukoliko dobije dovoljno političke moći.
Potpuno ukidanje vjerovatno ne bi bilo jednostavno, ali pokrajinska vlada mogla bi pokušati utjecati na rad službe, uključujući imenovanja na vodeće funkcije i određivanje prioriteta djelovanja.
Moskva bi imala razloga za zadovoljstvo
Njemački sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi pobjeda AfD-a imala i šire posljedice.
Zastupnik Zelenih Konstantin von Notz smatra da bi preuzimanje vlasti od strane AfD-a moglo izazvati „drastične posljedice“ po sigurnosnu politiku.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da ljudi povezani s krajnjom desnicom i političkim strukturama naklonjenim autoritarnim režimima dobiju pristup osjetljivim državnim bazama podataka.
Ruski analitičar Vladislav Belov ocjenjuje da bi Moskva željela jasnu pobjedu AfD-a.
Takav rezultat bio bi posebno neugodan za kancelara Friedricha Merza, jednog od najglasnijih zagovornika nastavka njemačke pomoći Ukrajini.
Za Kijev bi pobjeda AfD-a bila dodatno loša vijest. Stranka se protivi obimnoj njemačkoj vojnoj pomoći Ukrajini i zagovara ponovno uspostavljanje energetskih odnosa s Rusijom, uključujući kupovinu ruskog plina.
Mnogo više od izbora u jednoj pokrajini
Zbog toga će rezultat u Saskoj-Anhaltu biti pažljivo praćen širom Njemačke.
Čak i ako AfD ne uspije formirati vladu, osvajanje više od 40 posto glasova predstavljalo bi snažnu političku poruku i pokazalo koliko je stranka ojačala na istoku zemlje.
Rezultat bi mogao imati dodatnu težinu i zbog novih pokrajinskih izbora koji slijede u Berlinu i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju.
Za AfD je zato cilj mnogo veći od same pobjede u Saskoj-Anhaltu.
Radi se o testu može li krajnja desnica napraviti posljednji korak – od najjače opozicione snage do stranke koja prvi put u historiji preuzima vlast u jednoj njemačkoj saveznoj pokrajini.
