Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca upozorio je da se evropski kontinent, ali i zemlje Zapadnog Balkana, suočavaju sa sve ozbiljnijim sigurnosnim izazovima i intenzivnijim stranim utjecajima.
Obraćajući se na Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji, Soreca je poručio da je sigurnost Bosne i Hercegovine neraskidivo povezana s kolektivnom sigurnošću Evrope. Istakao je i značaj prisustva EUFOR-a u očuvanju stabilnog i sigurnog okruženja u BiH.
Prema njegovim riječima, evropski sigurnosni poredak prolazi kroz duboke promjene, a ruska agresija na Ukrajinu predstavlja najveći zaokret u evropskoj sigurnosti od kraja Hladnog rata.
Soreca je upozorio i na posljedice nestabilnosti na Bliskom istoku, koja ugrožava ključne trgovinske pravce. Istovremeno, promjena američkog pristupa sigurnosnim pitanjima, kazao je, nameće Evropi potrebu za većom strateškom samostalnošću i odgovornošću za vlastitu odbranu.
Evropa povećava ulaganja u odbranu
Šef Delegacije EU-a naveo je da gotovo sve evropske članice NATO-a sada izdvajaju više od dva posto BDP-a za odbranu, dok evropske zemlje preuzimaju sve značajnije uloge unutar komandnih struktura Saveza.
Evropska odbrambena industrija također se nastoji snažnije povezati kako bi bila sposobna za proizvodnju u uslovima visokog intenziteta. Među prioritetima EU-a su zajedničke nabavke i veće oslanjanje na evropske proizvođače vojne opreme.
Soreca je rekao da je godišnji kapacitet evropske proizvodnje municije već šest puta veći nego prije tri godine.
Ipak, sigurnosne prijetnje, upozorio je, ne dolaze samo izvan evropskih granica.
„EU i zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa sve intenzivnijim stranim uplitanjem“, kazao je Soreca, naglašavajući potrebu za jačanjem otpornosti demokratskih institucija.
EU želi snažniji sigurnosni angažman Balkana
Brisel želi da zemlje Zapadnog Balkana ne budu samo korisnici sigurnosne pomoći, već aktivni partneri koji doprinose stabilnosti regiona.
Kroz Evropski mirovni instrument EU je za zemlje Zapadnog Balkana izdvojila ukupno 98 miliona eura, od čega je 35 miliona namijenjeno Bosni i Hercegovini.
Soreca je evropske integracije označio kao jedan od ključnih elemenata nove sigurnosne politike EU-a. Prema njegovoj ocjeni, 2026. godina mogla bi biti posebno značajna za proširenje Unije.
Crna Gora je, kako je naveo, zatvorila više od polovine pregovaračkih poglavlja, dok je Albanija počela njihovo zatvaranje i potencijalno bi mogla završiti pregovore do kraja 2027. godine.
Posebno je istakao Plan rasta za Zapadni Balkan, kroz koji EU nastoji ubrzati reforme i ekonomsko približavanje regije Uniji.
BiH zbog blokada gubi vrijeme i novac
Soreca je, međutim, izrazio žaljenje zbog toga što Bosna i Hercegovina još nije završila ratifikaciju sporazuma potrebnog za korištenje sredstava i provođenje reformske agende.
Poručio je da politička neaktivnost ima konkretnu cijenu za građane BiH.
Na konferenciji je govorio i šef NATO štaba u BiH James Fowler, koji je upozorio da se teško postignuti mir u zemlji ne smije ugroziti unutrašnjom retorikom podjela niti malignim vanjskim utjecajima.
„Sigurnost nije pasivno stanje“, poručio je Fowler, naglašavajući da zahtijeva stalnu budnost, partnerstvo i političku odlučnost.
Sarajevska sigurnosna konferencija, pod nazivom „Sigurnost Evrope u podijeljenom svijetu“, traje do 6. septembra, a organizira je New Lines Institute for Strategy and Policy. Konferencija je okupila više od 300 učesnika i 140 govornika koji raspravljaju o budućnosti evropske i globalne sigurnosti.
ŠEF DELEGACIJE EU U BIH: Ovo ne smije biti još jedna godina propuštenih prilika
