Spor oko presuda bivšim komandantima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i pokušaja ograničavanja ovlasti Specijalnog suda u Hagu otvorio je novo poglavlje neslaganja između Prištine i njenih zapadnih saveznika. Posebno je značajno što se u sukob sada uključila i Demokratska partija Kosova (DPK), koja je ranije optuživala vladu Albina Kurtija da narušava odnose sa SAD-om i Evropskom unijom.
Time pitanje Specijalnog suda postaje više od pravnog spora. Ono otvara pitanje granica kosovskog suvereniteta, obaveza preuzetih prema međunarodnim partnerima i spremnosti političkih stranaka da prihvate odluke institucija čije su osnivanje ranije podržavale.
Zakon kao nova tačka sukoba
Specijalizirana vijeća Kosova u Hagu 16. septembra proglasila su Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija krivim za ratne zločine i izrekla im zatvorske kazne od 13 do 25 godina. Presuda je prvostepena i na nju je moguće uložiti žalbu.
Sud je utvrdio njihovu odgovornost u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, ali je naglasio da se postupak ne odnosi na legitimitet OVK niti na njen cilj – nezavisnost Kosova. Upravo je ta razlika postala predmet političkih polemika, u kojima se pojedinačna krivična odgovornost sve češće predstavlja kao pitanje nacionalnog dostojanstva i odnosa prema oslobodilačkom ratu.
Napetosti su dodatno pojačane nakon što je Skupština Kosova 6. oktobra usvojila izmjene zakona o Specijaliziranim vijećima, na inicijativu DPK-a. Izmjene predviđaju ograničavanje nadležnosti suda, maksimalnu zatvorsku kaznu od 15 godina i mogućnost izdržavanja kazni na Kosovu.
Evropska unija ocijenila je da su takve odredbe u suprotnosti s međunarodnim obavezama Kosova i pozvala Prištinu da poštuje nezavisnost suda i prava žrtava. Predstavnici DPK-a odbacuju tu ocjenu, tvrdeći da zakon ne krši preuzete obaveze.
Kosovska predsjednica Justina Široka Pula dobila je osam dana da odluči o narednim koracima nakon što su joj izmjene proslijeđene na proglašenje. Za sada nije jasno hoće li i u kojoj mjeri novi zakon utjecati na rad suda.
Od Kurtijeve politike do opozicionog otpora
Dosadašnji sukobi Prištine sa zapadnim partnerima uglavnom su bili povezani s potezima vlade Albina Kurtija na sjeveru Kosova, gdje većinu stanovništva čine Srbi. Zapadne države kritizirale su nedostatak koordinacije u potezima kosovskih institucija, uključujući ulazak albanskih gradonačelnika u općinske zgrade 2023. godine i zatvaranje institucija koje podržava Srbija.
Kurti je te poteze obrazlagao uspostavljanjem suvereniteta i vladavine prava. Međutim, neslaganja su imala konkretne posljedice: EU je 2023. uvela mjere protiv Kosova, dok su SAD prošle godine obustavile pokretanje strateškog dijaloga s Prištinom.
Sada je situacija dodatno složena jer DPK, koja je ranije kritizirala Kurtija zbog pogoršanja odnosa sa saveznicima, i sama ulazi u otvoreni spor sa zapadnim diplomatama. Njena potpredsjednica Vljora Čitaku oštro je reagirala na izjavu britanskog ambasadora Jonathana Hargreavesa da se presude odnose na individualnu krivičnu odgovornost. Lider DPK-a Bedri Hamza također je pozvao ambasadore savezničkih zemalja da doprinesu, kako je naveo, tačnom predstavljanju situacije.
Ipak, nije izvjesno da li takve izjave znače promjenu šire vanjskopolitičke orijentacije Kosova. Direktor instituta KIPRED Ljuljzim Peci smatra da se stavovi opozicije ne mogu poistovjetiti sa zvaničnom politikom države. Prema njegovoj procjeni, stvarni sukob nastao bi tek kada bi Vlada počela provoditi odredbe zakona kojima se ograničavaju ovlasti suda.
Najveći rizik tek dolazi
Za Prištinu je ključni izazov kako istovremeno insistirati na suverenitetu i sačuvati odnose sa državama koje su imale presudnu ulogu u međunarodnoj podršci nezavisnosti Kosova. Analitičar Daniel Serwer upozorava na značaj očuvanja čvrstih veza s EU-om i NATO-om, uz više konsultacija i koordinacije sa saveznicima.
Dodatni rizik predstavlja mogućnost da politički pritisak preraste u zahtjeve za ukidanje Specijaliziranih vijeća. Time bi se otvorio još ozbiljniji spor o međunarodnim obavezama Kosova i povjerenju u njegov pravni sistem.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos upozorila je da zemlje kandidatkinje koje nazaduju u vladavini prava ne mogu očekivati napredak prema članstvu u EU-u. Iako Brisel zasad nije najavio konkretne nove mjere zbog zakonskih izmjena, poruka je jasna: pitanje Specijalnog suda može imati posljedice i izvan sudskog postupka.
Za sada je presudno hoće li kosovske institucije ostati na političkim izjavama ili će pokušati provesti sporne odredbe. U drugom slučaju, sukob s međunarodnim partnerima mogao bi postati mnogo ozbiljniji, a cijena takvog razvoja događaja ne bi se ograničila samo na odnose s Briselom i Washingtonom.
