Na svečanoj ceremoniji Dana državnosti u Vijećnici, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić poručio je da 25. novembar ostaje ključni datum u obnovi bosanskohercegovačke državnosti i potvrda da je Bosna i Hercegovina historijski opstajala uprkos pokušajima podjele.
Komšić je podsjetio da je Bosna i Hercegovina decenijama prije 1943. bila u neravnopravnom položaju unutar većih državnih okvira, dok su ideje o njenoj podjeli bile aktivne i prisutne u političkoj praksi. Prekretnica je, istaknuo je, bio Narodnooslobodilački pokret koji je okupio ljude različitih ideoloških uvjerenja – od JMO-a i HSS-a do srpskih građanskih stranaka – u zajedničkom cilju očuvanja jedinstvene Bosne i Hercegovine. Najorganiziraniji faktor bila je Komunistička partija, a upravo je njihov patriotski motiv omogućio da Bosna i Hercegovina bude definirana kao republika.
Iako ni u vrhu tadašnje partije nije postojalo potpuno jedinstvo o budućem statusu BiH, prevagnuo je politički realizam i snaga naroda koji se borio. „Narod koji je ustao na oružje ne može se negirati“, kazao je Komšić, naglašavajući da je obnova državnosti bila rezultat te borbe, a ne puka ideološka odluka.
Osvrnuo se na dva zasjedanja ZAVNOBiH-a, ističući da je prvo postavilo temelje jednakopravnosti naroda, a drugo – kroz Deklaraciju o pravima građana – naglasilo jednakopravnost građana. Ta dva koncepta, rekao je, nisu suprotstavljena nego se međusobno dopunjuju, što predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti bosanskohercegovačkog ustavnog poretka.
Komšić je naglasio da čak i Dejtonski mirovni sporazum, iako često pogrešno tumačen, zadržava oba principa – etnički i građanski – i u tom smislu predstavlja kontinuitet ideja ZAVNOBiH-a. Podsjetio je da su široke ovlasti domova naroda izraz etničkog elementa, dok izbor suverena, sudija Ustavnog suda i članova Predstavničkog doma predstavlja građansku komponentu. Dodatno je istaknuo da je Evropska konvencija o ljudskim pravima, kao dokument nadređen Ustavu, ključni dokaz građanskog karaktera sistema.
Oštro je kritizirao pokušaje da se današnjim insistiranjem na isključivo etničkom principu opravdaju novi konsocijacijski modeli, poručivši da su to „falsifikati ZAVNOBiH-a i Dejtona“. Prema njegovim riječima, ideje o daljnjoj etničkoj teritorijalizaciji i promjenama izbornog sistema na etničkom principu nemaju uporište u historiji, ustavnom poretku ni demokratskim vrijednostima Bosne i Hercegovine.
„Neće biti nikakva tri entiteta“, izjavio je Komšić, dodajući da su vrijednosti ZAVNOBiH-a i principi Dejtona jasna brana takvim pokušajima. Istaknuo je da je put Bosne i Hercegovine put dostignutih vrijednosti – od obnove državnosti 1943. do nezavisnosti 1992. i mira uspostavljenog 1995. – te da je obaveza sadašnjih i budućih generacija da nastave graditi demokratsku i građansku državu.
Komšić je pozvao građane da ostanu vjerni Bosni i Hercegovini, podsjećajući da su je u najtežim vremenima branili oni koji su u nju vjerovali čak i kada je, kako je kazao, „gotovo cijeli svijet sumnjao u njen opstanak“. Ceremoniju je završio čestitkom Dan državnosti svim građanima, uz posebnu poruku ohrabrenja nogometnoj reprezentaciji.
KOMŠIĆ PRED UN: Napad na Schmidta je pokušaj rušenja Dejtona i priprema secesije
