Dugoročno nije održivo da visoki predstavnik svakodnevno donosi odluke u Bosni i Hercegovini, ali njegova ovlaštenja i dalje ostaju na snazi.
Ovo je jedan od zaključaka visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta, nakon završetka dvodnevne sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC) u Sarajevu.
Iako se prethodnih mjeseci spekulisalo o mogućem odlasku visokog predstavnika, od toga – bar za sada – nema ništa, a uslovi za zatvaranje OHR-a iz 2008. godine i dalje ostaju aktivni.
Schmidt je proteklih godina nametao pojedine odluke i zakonska rješenja u pokušaju da „prodrma“ zemlju zaglavljenu u višegodišnjoj političkoj krizi, između ostalog i zbog neispunjavanja reformi na evropskom putu.
Blokada na evropskom putu
Najnovija prepreka je neodržavanje sjednice Vijeća ministara BiH u utorak, jer ministri SNSD-a nisu podržali dnevni red na kojem su bili evropski zakoni i izbor glavnog pregovarača sa EU.
Osim toga, Republika Srpska je prethodnih godina usvojila niz neustavnih zakona kojima se oduzimaju državne nadležnosti ili zabranjuje rad državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na njenoj teritoriji.
Ustavni sud BiH blokirao je njihovu primjenu, a Narodna skupština RS ih je kasnije stavila van snage.
BiH i EU: Kandidat, ali i dalje bez osnovnih uslova
BiH je dobila kandidatski status u decembru 2022, a pregovori o članstvu otvoreni su u martu 2024. godine.
No, zvanični početak pregovora i dalje koče tri ključne stvari:
-
izbor glavnog pregovarača sa EU,
-
usvajanje Zakona o VSTV-u,
-
usvajanje Zakona o sudovima.
BiH već godinu dana ne može izabrati glavnog pregovarača, a nije ni jasno ko ga treba izabrati – Parlamentarna skupština ili Vijeće ministara.
Delegacija EU u BiH ranije je poručila da zemlja bez glavnog pregovarača ne može napredovati.
Koalicija za Evropu?
Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je zemlji potrebna široka koalicija s jasnim konsenzusom o EU putu – uključujući Trojku, SDA, hrvatske proevropske aktere i političke snage u RS koje stvarno podržavaju pristupanje Uniji.
Ali, upozorava da takvu koaliciju moraju formirati domaći političari: Schmidt to ne može uraditi umjesto njih.
Uslovi za ukidanje OHR-a
PIC je još 2008. definisao sedam uslova u okviru programa „5+2“ koji moraju biti ispunjeni kako bi OHR otišao iz BiH:
-
rješavanje raspodjele državne i vojne imovine,
-
riješen status Brčko Distrikta,
-
fiskalna održivost,
-
vladavina prava,
-
potpisan SSP,
-
pozitivna procjena PIC-a o situaciji u zemlji,
-
još jedan dodatni tehnički uslov.
Do danas su ispunjena samo dva – potpisan SSP i riješen status Brčkog.
Najviše kontroverzi izaziva državna imovina. OHR je proglašavao nevažećim zakone kojima RS prisvaja državnu imovinu, a isto je činio i u Federaciji BiH u manjoj mjeri.
Dodikova vlast više puta je prijetila proglašenjem nezavisnosti RS ako bude nametnut zakon o državnoj imovini.
Hoće li EU i SAD ostati uz OHR?
Gjenero smatra da će EU svakako nastaviti da podržava OHR, iako je, kako kaže, evropska birokratija spora i nefleksibilna. SAD bi se, po njegovom mišljenju, mogle dodatno distancirati, ali neće odustati.
Politički analitičar Adnan Huskić očekuje manje direktnih intervencija visokog predstavnika, ali i dalje snažnu podršku njegovom uredu.
„OHR će ostati kao osigurač“, kaže Huskić, ali dodaje da je BiH zrela da počne razgovor o tome šta je potrebno da OHR napusti zemlju nakon 30 godina.
Ko je protiv OHR-a?
Republika Srpska i Rusija godinama zagovaraju ukidanje OHR-a. Rusija i Kina tvrde da Schmidt nije legalno izabran jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, što UN odbacuje.
Vlasti RS ne priznaju Schmidtov legitimitet i usvojile su zakon kojim se odluke OHR-a ne objavljuju u Službenom glasniku RS – što je preduslov da stupe na snagu. Taj zakon je kasnije srušen na Ustavnom sudu BiH.
Huskić: Dodik je ključni razlog zašto OHR još postoji
Prema Huskiću, Milorad Dodik je „direktni krivac“ za opstanak OHR-a.
Njegova politika destabilizacije, kaže, dovela je do toga da međunarodna zajednica ojača jedini preostali mehanizam koji ima u BiH – Bonska ovlaštenja.
Dodik je u augustu pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Mandat predsjednika RS mu je oduzet, kaznu je otkupio, a SNSD je na prijevremenim izborima kandidovao Sinišu Karana, koji je potom pobijedio.
KOMŠIĆ PRED UN: Napad na Schmidta je pokušaj rušenja Dejtona i priprema secesije
