Ruske vlasti sve agresivnije pokušavaju privući nove vojnike za rat u Ukrajini. Visoki novčani bonusi, otpis dugova i obećanja o društvenom statusu postali su glavni alati Kremlja u potrazi za ljudstvom, no uprkos rekordnim finansijskim stimulansima interes za odlazak na front nastavlja opadati.
Prema navodima zapadnih analitičara, broj novih regruta u prvim mjesecima ove godine pao je za oko 20 posto u odnosu na prošlu godinu, dok se Rusija istovremeno suočava s ozbiljnim manjkom radne snage i sve većim ekonomskim pritiscima.
Država potencijalnim vojnicima nudi iznose koji u pojedinim slučajevima premašuju višegodišnje zarade prosječnog građanina. Neki programi uključuju i otpis dugova vrijednih do 140.000 dolara za one koji pristanu potpisati ugovor s vojskom.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da novac sve teže nadoknađuje rastuće gubitke na ratištu i strah od odlaska na front. Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, u ratu je poginulo gotovo pola miliona ruskih vojnika, dok su stotine hiljada ljudi napustile zemlju kako bi izbjegle mobilizaciju.
Kako bi popunila redove, Moskva je već posegnula za zatvorenicima, stranim državljanima i vojnicima iz Sjeverne Koreje. Analitičari smatraju da će Kremlj, ukoliko se trendovi nastave, biti primoran na još nepopularnije poteze, uključujući mogućnost nove mobilizacije.
Istovremeno, posljedice rata sve snažnije pogađaju rusku ekonomiju. Odlazak radno sposobnih muškaraca na front i veliki broj poginulih stvorili su najveći nedostatak radne snage u modernoj historiji zemlje. Problemi su posebno izraženi u industriji, građevinskom sektoru i odbrambenoj proizvodnji, koja već radi gotovo punim kapacitetom.
Ekonomisti upozoravaju da rast plata ne prati rast cijena, dok inflacija i troškovi rata dodatno opterećuju budžet. Troškovi vođenja rata procjenjuju se na desetine milijardi dolara godišnje, a sve veći broj ruskih domaćinstava suočava se s rastom cijena hrane, komunalija i drugih osnovnih životnih troškova.
Dok Rusija pokušava održati ratnu mašineriju, Ukrajina sve više koristi tehnološku prednost na bojištu. Posebno se ističe razvoj sistema bespilotnih letjelica, koji omogućavaju preciznije napade uz manje ljudske gubitke.
Ukrajinski vojni vrh tvrdi da njihove snage danas nanose ruskoj vojsci veće gubitke nego što Moskva uspijeva nadoknaditi novim regrutima. Zapadni analitičari ocjenjuju da je upravo kombinacija visokih gubitaka, ekonomskog pritiska i sve slabijeg interesa za novačenje jedan od najvećih izazova s kojima se Kremlj suočava nakon više od četiri godine rata.
Sve više stručnjaka upozorava da će predsjednik Vladimir Putin uskoro morati donijeti tešku odluku – dodatno opteretiti rusko društvo novim mobilizacijama ili prilagoditi ratne ciljeve realnim mogućnostima zemlje.
