Evropski parlament usvojio je rezoluciju kojom poziva na izradu evropske strategije za suzbijanje onoga što se u dokumentu naziva „islamističkim infiltriranjem“ i utjecajem mreže Muslimanskog bratstva. Rezoluciju je predložio Klub zastupnika Evropske pučke stranke (EPP), a podržani tekst traži strožiji nadzor finansiranja i veću transparentnost organizacija koje se dovode u vezu s takvim mrežama.
Usvajanje dokumenta otvorilo je i širu raspravu o granici između legitimnog političkog i građanskog djelovanja muslimanskih organizacija i aktivnosti koje evropske institucije smatraju dijelom islamističkih mreža.
Fokus na novac, organizacije i veze s institucijama
Jedan od ključnih zahtjeva rezolucije odnosi se na način na koji se dodjeljuju sredstva Evropske unije. EPP traži detaljniju provjeru krajnjih korisnika evropskog novca, veću transparentnost finansiranja i mehanizme kojima bi se spriječilo da sredstva EU-a završe kod organizacija ili pojedinaca povezanih s mrežama koje predstavljaju sigurnosni ili demokratski rizik.
U raspravi se posebno govorilo o Muslimanskom bratstvu i njegovim transnacionalnim strukturama. Međutim, važno je razlikovati političke pojmove koji su se koristili tokom rasprave: „islamističke mreže“, „politički islam“, „islamističko infiltriranje“ i „terorističke organizacije“ nisu pravno istoznačni pojmovi.
Evropski parlament ovom rezolucijom nije automatski proglasio Muslimansko bratstvo terorističkom organizacijom. Za takvu odluku postoje posebne procedure na nivou EU-a.
Sokol: Islamizam se ne može svesti samo na terorizam
Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, koji je podržao inicijativu, poručio je da se djelovanje islamističkih mreža ne treba posmatrati isključivo kroz terorističke napade.
Prema njegovom tumačenju, politički utjecaj takvih mreža može se graditi kroz udruženja, obrazovne strukture, društvene mreže, finansiranje i kontakte s institucijama.
Sokol je posebno upozorio na mogućnost da se evropski mehanizmi finansiranja koriste za podršku organizacijama čije djelovanje, kako tvrdi, nije u skladu s vrijednostima EU-a.
On smatra da Evropska unija mora imati zajednički pristup umjesto sadašnjeg, fragmentiranog sistema u kojem države članice različito procjenjuju rizike povezane s islamističkim mrežama.
Rasprava o sigurnosti, ali i pravima
Usvajanje rezolucije izazvalo je i kritike dijela zastupnika i komentatora koji upozoravaju da široko definirani pojmovi poput „islamističkog infiltriranja“ mogu dovesti do stigmatiziranja muslimanskih organizacija i legitimnog građanskog djelovanja.
Upravo zbog toga pitanje koje sada dolazi u prvi plan nije samo kako nadzirati organizacije povezane s ekstremističkim strukturama, nego i kako osigurati da takve mjere ne prerastu u kolektivno sumnjičenje ljudi na osnovu njihove vjere.
U dokumentima i javnim istupima EPP-a naglašava se da islam kao vjera i politički islam kao ideologija ne trebaju biti poistovjećeni te da borba protiv ekstremističkih mreža mora biti usklađena sa zaštitom vjerskih sloboda.
Rezolucija Evropskog parlamenta sada daje politički okvir za daljnje djelovanje institucija EU-a. Ostaje, međutim, pitanje kako će eventualna evropska strategija biti provedena i gdje će biti postavljena granica između legitimne borbe protiv ekstremizma i zaštite prava na političko i građansko organiziranje.
DRAGAN BURSAĆ: Jutro s trećim entitetom – Sokol prijeti, Sarajevo šuti
