12.9 C
Mostar

IRAN SVE OTVORENIJE PREISPITUJE NUKLEARNU DOKTRINU: Napadi na postrojenja ojačali zagovornike atomske bombe

Iran se suočava sa sve ozbiljnijom raspravom o napuštanju dosadašnje nuklearne politike i mogućem razvoju vlastitog nuklearnog odvraćanja. Ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi priznao je da argumenti zagovornika promjene doktrine imaju „snažnu logiku“, posebno nakon što članstvo u međunarodnom sporazumu o neširenju nuklearnog oružja nije spriječilo napade na iranska nuklearna postrojenja.

U intervjuu za državni dnevni list Iran, objavljenom 21. novembra, Araqchi je aktuelnu raspravu unutar političkog i sigurnosnog vrha opisao kao ozbiljno strateško pitanje. Istakao je da obje strane imaju argumente, ali je naglasio da se zvanična politika Teherana zasad nije promijenila.

„Do ovog trenutka naša doktrina nije promijenjena i naši zvanični stavovi ostaju isti“, poručio je šef iranske diplomatije.

Ipak, činjenica da ministar vanjskih poslova javno priznaje težinu argumenata za promjenu nuklearne strategije pokazuje koliko se promijenila unutrašnja politička rasprava. Posljednjih mjeseci utjecajni predstavnici sigurnosnog aparata i zastupnici tvrde linije sve otvorenije zagovaraju izlazak iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), pa čak i razvoj nuklearnog oružja kao sredstva odvraćanja.

Njihov argument polazi od procjene da međunarodne obaveze i nadzor nisu pružili zaštitu od vojnih napada. Iran je član NPT-a, sporazuma koji je na snazi od 1970. godine i koji zabranjuje državama bez nuklearnog oružja da ga razvijaju ili nabavljaju, uz istovremeno garantovanje prava na mirnodopsku upotrebu nuklearne energije pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Za zagovornike promjene doktrine, napadi na iranska nuklearna postrojenja pokazali su slabost takvog sistema. Araqchi, međutim, upozorava da napuštanje postojećeg međunarodnog okvira ne bi bilo jednostavno i da bi imalo ozbiljne posljedice. Na pitanje o mogućem stavu Kine i Rusije prema promjeni iranske politike, odgovorio je da te dvije države imaju suprotstavljene stavove, ne precizirajući na šta se tačno razlike odnose.

Uranij ostaje ključna prepreka sporazumu

Jedno od najosjetljivijih pitanja u eventualnom dogovoru Teherana i Washingtona jeste sudbina iranskih zaliha obogaćenog uranija. Araqchi je poručio da se može pronaći rješenje za nivo i način obogaćivanja, ali da nuklearni materijal neće napustiti Iran.

Prema procjenama IAEA-e, Iran raspolaže sa 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto. To je nivo koji je znatno viši od potreba civilnog nuklearnog programa i relativno blizu približno 90 posto, koliko se obično smatra potrebnim za proizvodnju nuklearnog oružja.

Generalni direktor IAEA-e Rafael Grossi ranije je izjavio da se više od 200 kilograma tog materijala, prema dostupnim procjenama, nalazi u tunelskom kompleksu nuklearnog postrojenja u Isfahanu, dok se dio zaliha povezuje s postrojenjem Natanz. Oba kompleksa bila su meta američkih napada u junu 2025. godine.

Satelitski snimci iz ove godine ukazivali su na to da Iran zatrpava ulaze u tunele u Isfahanu, što se tumačilo kao pokušaj zaštite kompleksa od mogućih napada ili upada specijalnih snaga. Istovremeno, snimci američkih vojnih baza na Bliskom istoku pokazivali su pojačano prisustvo aviona i protivzračnih sistema, u vrijeme rastućih tenzija oko iranskog nuklearnog programa.

Problem za međunarodne inspektore dodatno je produbljen činjenicom da je IAEA izgubila uvid u stanje iranskih zaliha i aktivnosti u pojedinim postrojenjima. Agencija je u septembru saopćila da nema pouzdan uvid u stanje zaliha već duže od godinu dana, što otežava provjeru stvarnog obima iranskog nuklearnog programa.

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan ranije je izjavio da njegova zemlja ne teži nuklearnom oružju i da je spremna dokazati svoje tvrdnje. Međutim, Teheran je tokom višemjesečnih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama ograničavao pristup inspektorima IAEA-e, dodatno narušavajući povjerenje u zvanična uvjeravanja.

Nuklearno odvraćanje kao odgovor na vojnu ranjivost

Rasprava u Iranu više nije ograničena na tehničke detalje obogaćivanja uranija i odnose s međunarodnim inspektorima. Ona se sve više pretvara u pitanje strateškog opstanka režima i njegove sposobnosti da odvrati buduće napade.

Napadi na nuklearna postrojenja ojačali su pozicije onih koji smatraju da je odricanje od nuklearnog oružja Iran ostavilo izloženim vojnom pritisku. Njihova logika je da država koja nema nuklearno odvraćanje može biti meta napada čak i kada formalno poštuje međunarodne sporazume.

Takva promjena, međutim, otvorila bi potpuno novu fazu sukoba s međunarodnom zajednicom. Izlazak iz NPT-a i eventualni razvoj nuklearnog oružja mogli bi izazvati nove sankcije, ubrzati regionalnu utrku u naoružanju i povećati vjerovatnoću novih vojnih udara.

Zato Araqchijeve izjave imaju dvostruku poruku: Teheran formalno ostaje pri dosadašnjoj politici, ali više ne odbacuje argumente onih koji traže radikalnu promjenu. Činjenica da se o nuklearnom oružju raspravlja na tako visokom političkom nivou pokazuje da je dosadašnji model iranske nuklearne strategije ozbiljno uzdrman.

Najveći rizik nije samo mogućnost da Iran jednog dana napusti NPT, nego da vojni pritisak i slabljenje međunarodnog nadzora uvjere njegove vlasti da je nuklearno oružje jedina pouzdana garancija sigurnosti.

IRAN RAZMATRA NUKLEARNI ZAOKRET: Povlačenje iz NPT-a i put prema atomskoj bombi

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno