12.9 C
Mostar

MEĐUNARODNI SUD PRAVDE PRESUDIO: Mjanmar odgovoran za genocid nad Rohinjama

Međunarodni sud pravde (ICJ) utvrdio je da su zločini koje su sigurnosne snage Mjanmara počinile nad muslimanskom manjinom Rohinja 2017. godine predstavljali genocid za koji je odgovorna država. Masovna ubistva, sistematsko seksualno nasilje, napadi na djecu i uništavanje stotina sela bili su dio vojne operacije čiji je cilj bio uništenje značajnog dijela ove etničke i vjerske zajednice.

Presuda, donesena 19. novembra 2026. godine, predstavlja značajan trenutak u međunarodnom pravu. Riječ je o četvrtom slučaju od Holokausta u kojem je neki međunarodni sud utvrdio da su ispunjeni pravni kriteriji za dokazivanje genocida, ali i prvom u kojem je Međunarodni sud pravde državu proglasio odgovornom za taj zločin.

Postupak je pokrenula Gambija, pretežno muslimanska zapadnoafrička država, koja je 2019. godine pred sudom optužila Mjanmar za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Predsjedavajući sudija Yuji Iwasawa prilikom čitanja presude naveo je da su sigurnosne snage Mjanmara ubile hiljade civila iz zajednice Rohinja, počinile rašireno seksualno nasilje i ekstremne oblike nasilja nad djecom te napadale pripadnike ove zajednice koji su pokušavali pobjeći.

Sud je zaključio da je Republika Unija Mjanmar počinila genocid nad Rohinjama u saveznoj državi Rakhine. Vijeće od 15 sudija ocijenilo je da je jedini razuman zaključak koji objašnjava postupke mjanmarskih vlasti namjera uništenja značajnog dijela zaštićene grupe, odnosno populacije Rohinja u sjevernom dijelu te države.

U presudi su posebno izdvojena masovna pogubljenja muškaraca i dječaka, silovanja i drugi oblici seksualnog nasilja nad ženama, kao i spaljivanje i potpuno uništavanje stotina sela tokom vojnih operacija koje su vlasti nazivale „operacijama čišćenja“. Sud je utvrdio i da je vojska aktivno širila govor mržnje usmjeren protiv Rohinja.

Vojna ofanziva iz 2017. godine prisilila je najmanje 700.000 pripadnika ove muslimanske manjine da napuste Mjanmar, državu s budističkom većinom. Veliki broj njih utočište je pronašao u susjednom Bangladešu, gdje su nastali ogromni izbjeglički kampovi.

Mjanmarske vlasti nisu odmah komentirale presudu. I Mjanmar i Izrael, protiv kojeg se pred istim sudom vodi postupak zbog optužbi za genocid u Gazi, odbacuju takve optužbe i tvrde da su njihove vojne operacije bile odgovor na napade naoružanih grupa.

Presuda s posljedicama izvan Mjanmara

Odluka Međunarodnog suda pravde ima značaj koji nadilazi slučaj Rohinja. Njeni pravni argumenti mogli bi utjecati na druge postupke koji se vode na osnovu Konvencije o genocidu iz 1948. godine, posebno na tužbu Južne Afrike protiv Izraela zbog vojnih operacija u Gazi.

Riječ je o prvoj velikoj odluci ovog suda u više od deset godina koja se odnosi na primjenu Konvencije o genocidu. Zbog toga će njeno obrazloženje biti predmet detaljne analize pravnih stručnjaka, naročito u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje odgovornosti države i dokazivanje posebne namjere počinjenja genocida.

Upravo je dokazivanje te namjere jedan od najvećih pravnih izazova u ovakvim postupcima. Nije dovoljno utvrditi da su počinjena masovna ubistva ili drugi teški zločini. Potrebno je dokazati namjeru da se određena nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa uništi, u cijelosti ili djelimično.

Sud je Mjanmaru naložio da isplati odštetu Rohinjama zbog počinjenih povreda, dok će visina naknade biti utvrđena naknadno. Od vlasti se također zahtijeva da omoguće siguran i dostojanstven povratak raseljenih pripadnika ove zajednice u njihova mjesta prebivališta te ponovno ujedinjenje razdvojenih porodica.

Presuda je konačna i protiv nje nije moguća žalba. Međutim, problem ostaje u njenom provođenju. Međunarodni sud pravde rješava sporove između država i utvrđuje odgovornost za kršenje međunarodnih ugovora, ali nema vlastiti mehanizam kojim bi mogao prisiliti države da izvrše njegove odluke.

Dosadašnja međunarodna sudska praksa genocid je utvrdila u slučajevima Ruande 1994. godine, Srebrenice 1995. godine i zločina Crvenih Kmera u Kambodži krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Ova presuda zato predstavlja važan pravni presedan: odgovornost za genocid nije samo pitanje pojedinaca koji su naredili ili izvršili zločine nego i odgovornosti države čije su institucije i sigurnosne snage učestvovale u njihovom počinjenju.

Ipak, pravno utvrđena odgovornost neće sama po sebi donijeti pravdu žrtvama. Bez konkretnih mjera, obeštećenja i sigurnih uslova za povratak, presuda bi mogla ostati snažna međunarodnopravna osuda bez potpunih posljedica za državu koja je genocid počinila.

UN: Kina, Rusija i Srbija nastavljaju da naoružavaju huntu u Mjanmaru

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img

Popularno