Istraga o navodnom „Sarajevo Safariju“, u kojem su strani državljani tokom opsade Sarajeva plaćali da s položaja Vojske Republike Srpske pucaju na civile, ušla je u novu fazu. Milansko tužilaštvo, koje istražuje moguće počinioce i organizatore ovih putovanja, do sada je identificiralo više osumnjičenih, a među važnim tragovima nalaze se iskazi svjedoka, ali i mogući obavještajni dokumenti iz vremena rata.
Državni tužilac u Milanu Marcello Viola za njemački magazin Der Spiegel opisao je predmet kao „slučaj od kojeg se ledi krv u žilama“. Ukoliko se navodi potvrde, riječ je, prema njegovoj ocjeni, o jednom od najtežih i najsloženijih slučajeva u njegovoj 45-godišnjoj karijeri.
Suština istrage jeste utvrditi jesu li bogati Evropljani tokom rata u Bosni i Hercegovini dolazili na položaje iznad opkoljenog Sarajeva kako bi pucali na stanovnike grada. Istražitelji provjeravaju navode o svojevrsnom lovu na ljude, u kojem su mete bili muškarci, žene i djeca.
„Otprilike smo na polovini istrage“, kazao je Viola. Rok za završetak predviđen je za septembar 2027. godine, nakon čega će tužilaštvo odlučiti hoće li predmet biti obustavljen ili će postupak biti nastavljen prema mogućem suđenju.
Osumnjičeni iz različitih dijelova Italije
Prema pisanju Spiegela, među četvoricom do sada identificiranih osumnjičenih nalazi se bivši vozač kamiona iz Furlanije, stariji od 80 godina, kao i bivši lovac iz pokrajine Alessandria. Potonji je u martovskom intervjuu priznao da se tokom rata pridružio srpskim paravojnim formacijama, tvrdeći da je u Bosnu i Hercegovinu došao jer je „mrzio muslimane“ i želio ubijati. Negirao je, međutim, da je učestvovao u plaćenim odlascima na snajperske položaje. Njegova advokatica naknadno je izjavila da se klijent hvalio pričama koje je čuo od drugih.
Istraga obuhvata i imućnog poslovnog čovjeka iz milanskog područja te više muškaraca iz Toskane. Na spisku osumnjičenih, prema navodima njemačkog magazina, nalazi se i pripadnik stare milanske aristokratije koji se navodno pred bivšim školskim kolegama hvalio putovanjima u Sarajevo. Spiegel navodi da je dobio i izjavu svjedoka koja se odnosi na taj slučaj.
Svi osumnjičeni negiraju optužbe za ubistvo.
Tužilaštvo zasad ne iznosi pojedinosti o dokazima, broju mogućih učesnika niti o tome je li iza putovanja stajala organizirana mreža. Viola je, ipak, izrazio iznenađenje ranijim medijskim izvještajima prema kojima su istražitelji imali samo indicije, ali ne i dovoljno čvrste dokaze. Posebno je problematičnim ocijenio svođenje navoda o „Sarajevo Safariju“ na „bajke“ i „legende“.
Istrage se, osim u Milanu i Sarajevu, vode i u drugim evropskim gradovima. Istovremeno, vjerodostojnost navoda već mjesecima je predmet rasprava među novinarima i historičarima.
ITALIJANSKA ISTRAGA o ‘vikend snajperistima’ ponovo otvorila rane Sarajeva
Svjedoci iz različitih sredina
U uvjerenju da se iza priče krije stvaran zločinački obrazac posebno je odlučan italijanski istražni sudija Guido Salvini, koji zajedno s kolegom Nicolom Brigido zastupa interese Grada Sarajeva. Grad namjerava učestvovati u postupku kada eventualno počne suđenje.
Salvini za Spiegel kaže da u istinitost priče o dolasku stranih snajperista ne sumnja. Kao argument navodi veliki broj iskaza, uključujući i anonimna svjedočenja, koja prema njegovoj ocjeni čine međusobno povezanu cjelinu.
Njegov cilj, kako ističe, jeste pravno rekonstruirati događaje. Čak i ako postupak bude obustavljen zato što počinioce nije moguće identificirati, smatra da bi bilo važno utvrditi da su se zločini dogodili. Nakon više od tri decenije, međutim, put od svjedočenja do optužnice izuzetno je težak: dokumenti i pasoši više ne postoje, a dio potencijalnih svjedoka je preminuo.
Salvini navodi da se istražiteljima javljaju ljudi iz različitih društvenih sredina – novinari, svećenici, ugostitelji i građani – koji su se, prema njegovim riječima, javili nezavisno jedni od drugih. Upravo podudarnost njihovih iskaza smatra važnom okolnošću.
Mogući obavještajni dokument iz 1993. godine
Jedan od najvažnijih pravaca daljnje istrage mogao bi voditi do arhiva italijanskih obavještajnih i diplomatskih institucija.
Prema informacijama koje je bivši pripadnik bosanskohercegovačke obavještajne službe Edin Subašić ranije iznio, italijanska vojna obavještajna služba SISMI bila je upoznata s putovanjima italijanskih državljana u Sarajevo tokom rata.
Salvini se u pismu milanskom tužilaštvu pozvao i na informacije dvojice bivših službenika italijanske krizne jedinice u Splitu. Prema tim navodima, nakon hapšenja petorice Italijana u blizini Sarajeva 1993. godine sačinjen je obavještajni izvještaj koji je, navodno, sadržavao podatke o mogućim učesnicima „safarija“ i bio proslijeđen Ministarstvu vanjskih poslova u Rimu.
Ako dokument postoji, mogao bi sadržavati imena, podatke o kretanju i druge informacije koje bi danas bilo moguće provjeriti. Njegovo postojanje, međutim, još nije potvrđeno. Italijansko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je Spiegelu da nadležne institucije nemaju informacije o takvom dokumentu.
Viola je potvrdio da milansko tužilaštvo do sada nije zatražilo pristup arhivama Ministarstva vanjskih poslova niti bivše obavještajne službe SISMI. Razmatraju, kaže, hoće li i kada to učiniti, ali ne očekuje da bi naišli na otpor.
INTERVIEW, EZIO GAVAZZENI: Nadam se da će vikend snajperisti odgovarati za zločine u Sarajevu
Svjedočenje žene iz okolice Trsta
Dok se čeka eventualno otvaranje arhiva, istražiteljima je dostupan i konkretniji trag koji vodi do imanja u brdima iznad Trsta, nedaleko od slovenske granice.
Salvini je 20. augusta, zajedno s autorom knjige „Vikend snajperisti“ Eziom Gavacenom, razgovarao sa ženom koja se početkom februara obratila autoru elektronskom poštom. Zbog zaštite njenog identiteta, Spiegel je naziva Ana.
Prema njenom iskazu, nakon početka rata u Bosni i Hercegovini u aprilu 1992. godine u njen pansion počeli su dolaziti gosti koji su se znatno razlikovali od ranije klijentele. Opisala ih je kao veoma bogate, skupo odjevene, arogantne i navikle da im se ugađa.
Ana tvrdi da su joj govorili kako putuju u Bosnu da pucaju na civile, te da su posebno spominjali djecu, za čije je ubistvo, prema njenim riječima, bila određena viša cijena. Muškarce, uglavnom iz sjeverne Italije, navodno su odmah nakon prelaska slovenske granice preuzimali krijumčari.
Njeno svjedočenje, kako prenosi Spiegel, zasniva se i na poznavanju oružja. Ana je navela da je tokom jugoslavenskog perioda prošla predvojničku obuku u Sloveniji, zbog čega je prepoznala da oprema koju su gosti nosili – precizne puške i nišani za noćno osmatranje – nije bila uobičajena lovačka oprema.
Tvrdi da je tada kontaktirala specijalnu jedinicu italijanske državne policije DIGOS, ali da njena prijava nije proizvela nikakvu reakciju. Spremna je, navodi, svoje tvrdnje ponoviti pred tužilaštvom.
Ipak, njeno svjedočenje samo po sebi ne dokazuje da su ljudi koje je opisala zaista stigli do Sarajeva niti da su tamo ubijali civile. Za to je potrebno utvrditi njihov identitet, rekonstruirati putovanja i povezati ih s konkretnim zločinima. Istražitelji, međutim, smatraju da se njen iskaz uklapa u druge izjave koje provjeravaju.
VUČIĆ PONOVO U FOKUSU italijanske istrage o “Sarajevo safariju”
Tri decenije kasnije, potraga za dokazima
Milanska istraga pokušava rasvijetliti navode o jednom od najjezivijih oblika ratnog nasilja nad stanovnicima opkoljenog Sarajeva: da su pojedinci iz inostranstva plaćali kako bi s položaja oko grada pucali na civile. No između svjedočenja o takvim putovanjima i dokazivanja krivične odgovornosti konkretnih osoba i dalje postoji velika pravna i istražna prepreka.
Zato su važni i iskazi svjedoka koji se međusobno ne poznaju, mogući obavještajni dokumenti i rekonstrukcija ruta kojima su osumnjičeni navodno dolazili do položaja iznad Sarajeva.
Viola nije želio prognozirati ishod postupka, ali je ukazao na okolnost koju tužilaštvo smatra značajnom: postoje iskazi različitih ljudi koji se, prema njegovim riječima, nisu mogli međusobno dogovarati.
„Izjave se podudaraju u bitnim tačkama“, zaključio je milanski tužilac.
INTERVIEW, ANDREJ NIKOLAIDIS O “SARAJEVO SAFARIJU”: Ovaj roman je moje ljubavno pismo Sarajevu



