Francuska ulazi u novu fazu političke polarizacije. Dok krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN) održava kongres u Orléansu, širom zemlje organiziraju se protesti protiv rasta troškova života i normalizacije krajnje desnice. U središtu političke borbe je Marine Le Pen, koja prema anketama ima snažnu poziciju uoči predsjedničkih izbora.
Na protestima u Orléansu, organiziranim na poziv pedesetak udruženja, sindikata i političkih stranaka, lokalne vlasti izbrojale su oko 11.000 učesnika, dok organizatori tvrde da ih je bilo 26.000. Demonstranti upozoravaju na širenje rasizma i islamofobije te poručuju da se uspon krajnje desnice ne smije prihvatiti kao neizbježan politički proces.
Sigurnosne mjere su izuzetno stroge. U Orléansu je raspoređeno oko 3.000 policajaca, uz oklopna vozila, vodene topove, helikoptere i dronove. Zatvoreni su pojedini javni objekti, obustavljen tramvajski saobraćaj, a ugostiteljskim objektima zabranjeno je postavljanje terasa. Vlasnici trgovina zaštitili su izloge strahujući od ponavljanja pljački i nasilja s protesta održanih 17. oktobra.
Napetosti nisu ograničene na Orléans. Za novi dan demonstracija širom Francuske angažirano je više od 70.000 policajaca i žandarma, gotovo petinu više nego prethodne sedmice. U Parizu su zatvoreni pojedini muzeji, uključujući Louvre i Musée d’Orsay, dok su u Rennesu i Marseilleu pojačane sigurnosne mjere. U Lyonu je policija upotrijebila suzavac protiv grupe demonstranata u blizini područja na kojem su okupljanja zabranjena.
Le Pen koristi političku krizu
Kongres RN-a održava se uoči prvog velikog predizbornog skupa Marine Le Pen, planiranog za nedjelju u istoj areni u Orléansu. Njena kampanja počinje u trenutku kada ankete ukazuju na mogućnost uvjerljive pobjede u prvom krugu predsjedničkih izbora i prednost u drugom krugu.
Glavni potencijalni protivnik s ljevice, Jean-Luc Mélenchon iz stranke Nepokorena Francuska, prema istim anketama znatno zaostaje. Takav odnos snaga pokazuje da političko nezadovoljstvo u Francuskoj ne znači nužno jačanje ljevice, nego otvara prostor krajnjoj desnici da se predstavi kao glavna alternativa postojećem poretku.
Le Pen pokušava uvjeriti stranačko članstvo da će njeni skupovi proteći bez problema, uprkos nasilju koje je obilježilo prethodne proteste. Ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez lično je nadgledao sigurnosne pripreme, dok su vlasti zabranile pojedina okupljanja u Orléansu i drugim gradovima.
Socijalno nezadovoljstvo i borba za politički prostor
Protesti protiv visokih životnih troškova okupljaju različite grupe – od sindikata i srednjoškolaca do pripadnika pokreta Žutih prsluka. Međutim, pljačke i nasilje tokom prethodnih demonstracija zasjenili su njihov socijalni karakter i omogućili političkim akterima da raspravu usmjere na pitanje javnog reda.
Vlasti se istovremeno suočavaju s kritikama zbog zabrana okupljanja. Radikalna ljevica takve mjere smatra pretjeranim ograničavanjem prava na protest, dok policija upozorava na opasnost od novih nereda.
Uoči predsjedničkih izbora, sukob u Francuskoj tako se odvija na dva povezana fronta: oko socijalnih problema koji podstiču nezadovoljstvo i oko političkih snaga koje pokušavaju to nezadovoljstvo pretvoriti u izbornu podršku.
Za Marine Le Pen trenutna situacija predstavlja priliku da dodatno učvrsti položaj svoje stranke. Istovremeno, protesti protiv krajnje desnice pokazuju da njen rast nije prihvaćen bez otpora. Ključno pitanje bit će hoće li se socijalno nezadovoljstvo pretvoriti u širu političku alternativu ili će ga RN uspjeti iskoristiti za dodatno jačanje pred predsjedničke izbore.
MLADI U ALBANIJI TRAŽE ODLAZAK EDIJA RAME, ali ne žele povratak stare opozicije
