Evropska unija pozdravila je odluku predsjednice Kosova Justine Široke Pulje da izmjene zakona kojima se ograničavaju ovlaštenja Specijaliziranih vijeća Kosova vrati Skupštini na ponovno razmatranje. Iz Brisela poručuju da svaka daljnja rasprava o ovom pitanju mora uključivati konsultacije s EU te upozoravaju da se ne smiju ugroziti vladavina prava, nezavisnost pravosuđa i prava žrtava i svjedoka.
U saopćenju objavljenom u petak navečer EU je podsjetila da je više puta izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog inicijative za izmjenu zakona, i prije i nakon što ga je kosovska Skupština usvojila 6. oktobra 2026. godine.
Brisel očekuje da bude konsultiran ukoliko se parlamentarna rasprava nastavi. Takva obaveza, kako se navodi, proizlazi iz razmjene pisama iz 2014. godine između tadašnje visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Catherine Ashton i tadašnje predsjednice Kosova Atifete Jahjage, kojom je utvrđen okvir za konsultacije o izmjenama relevantnog zakonodavstva.
„Vladavina prava i zaštita osnovnih prava, uključujući prava žrtava i svjedoka, i dalje su od najveće važnosti“, poručila je Evropska unija.
Posebno je naglašeno da su Specijalizirana vijeća Kosova nezavisna pravosudna institucija, uspostavljena Ustavom Kosova i uključena u njegov pravni sistem. Njihov postojeći mandat i nezavisnost, upozorava EU, moraju se poštovati bez ograničenja i pokušaja političkog utjecaja.
Brisel je istovremeno izrazio solidarnost sa svim žrtvama ratnih zločina, preživjelima i njihovim porodicama, bez obzira na zajednicu kojoj pripadaju.
Zakon vraćen parlamentu nakon sporne procedure
Predsjednica Široka Pulja vratila je zakon Skupštini u četvrtak, na zahtjev Demokratske partije Kosova (DPK), koja je bila njegov predlagač. Time je otvorena mogućnost dodatne stručne provjere odredbi koje bi mogle utjecati na rad Specijaliziranih vijeća sa sjedištem u Hagu.
Zakon je usvojen po hitnom postupku 5. i 6. oktobra, uz podršku Alijanse za budućnost Kosova i Pokreta Samoopredjeljenje. Njegovo usvajanje bilo je povezano i s glasanjem o izboru predsjednice, uoči isteka ustavnog roka nakon kojeg bi Kosovo moralo organizirati nove izbore.
Raspravu su pratile demonstracije ispred Skupštine. Više hiljada građana protestiralo je zbog prvostepene presude izrečene 16. septembra bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Jakupu Krasniqiju i Rexhepu Selimiju, koji su osuđeni za ratne zločine.
Predložene zakonske izmjene ne predviđaju ukidanje Specijaliziranih vijeća, ali bi znatno suzile njihovu nadležnost i promijenile način na koji se pojedini predmeti procesuiraju.
Prema usvojenom tekstu, nadležnost suda bila bi ograničena na krivična djela neposredno povezana s navodima o trgovini organima iz izvještaja Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope iz 2011. godine.
Predviđeno je i skraćivanje vremenskog okvira koji sud obuhvata. Umjesto perioda od januara 1998. do decembra 2000. godine, nadležnost bi se odnosila na period od 1. jula 1999. do kraja 2000. godine.
Promjene bi zahvatile i teritorijalni obuhvat: sud bi postupao samo u vezi s djelima počinjenim na Kosovu, dok bi sjeverna Albanija bila isključena. Predmeti izvan tako definiranih nadležnosti, uključujući određene postupke pred Vrhovnim vijećem, prešli bi u nadležnost kosovskog pravosuđa.
Ograničenje kazni i pitanje pomilovanja
Jedna od najspornijih odredbi odnosi se na visinu kazni. Izmjenama bi maksimalna kazna zatvora bila ograničena na 15 godina, uz mogućnost pomilovanja osuđenih, što je u suprotnosti s važećim zakonskim okvirom o pomilovanju.
Demokratska partija Kosova zatražila je dodatnu stručnu provjeru i uklanjanje odredbi koje bi mogle onemogućiti primjenu zakona, posebno onih koje se odnose na nadležnost i mandat suda. Stranka očekuje da bi zakon, nakon dorade, mogao ponovo biti usvojen u roku od četiri sedmice.
Predsjednica Široka Pulja u obrazloženju svoje odluke istakla je protivljenje svakom pokušaju osporavanja oslobodilačkog karaktera rata OVK. Međutim, političko i historijsko tumačenje rata ne mijenja obavezu poštovanja pravosudnih institucija i njihovih zakonskih nadležnosti.
Specijalizirana vijeća saopćila su da nisu konsultirana tokom pripreme spornih izmjena, što je dodatno otvorilo pitanje usklađenosti procedure s postojećim pravnim i međunarodnim obavezama Kosova.
Prema ustavnoj proceduri, nadležni skupštinski odbor ima četiri sedmice da pripremi izvještaj o zakonu. Za njegovo ponovno usvajanje bit će potrebna podrška najmanje 61 poslanika.
Daljnji razvoj događaja mogao bi imati posljedice i izvan kosovske unutrašnje politike. Reakcija EU pokazuje da Brisel izmjene ne posmatra samo kao pitanje domaćeg zakonodavstva nego i kao test odnosa Kosova prema vladavini prava, međunarodnim obavezama i nezavisnosti pravosuđa. Ukoliko Skupština ponovo usvoji sporni tekst bez odgovarajućih konsultacija i otklanjanja pravnih nedoumica, spor s evropskim partnerima mogao bi se dodatno produbiti.
KOSOVO ULAZI U NOVI SUKOB SA ZAPADOM: Spor oko Specijalnog suda prerasta u političku krizu
