Višednevni protesti u Albaniji prerasli su iz studentskog nezadovoljstva obrazovnim sistemom u širi bunt protiv vlade Edija Rame. Sukobi u Tirani, napadi na državne institucije i intervencije policije dodatno su zaoštrili krizu, dok premijer odbacuje mogućnost pregovora s nasilnim demonstrantima i tvrdi da njihovi postupci više nemaju veze s prvobitnim zahtjevima studenata.
Na sastanku s predstavnicima policije 19. oktobra Rama je poručio da maskirane osobe koje učestvuju u sukobima ne predstavljaju studentski pokret. Proteste je opisao kao nasilje usmjereno protiv policije, državnih institucija i privrednih objekata, a prethodno je iznio i tvrdnje o mogućem stranom utjecaju, spominjući Rusiju i Iran, bez javno predočenih dokaza koji bi ih potkrijepili.
Od studentskih zahtjeva do sukoba na ulicama
Protesti su počeli 13. oktobra, kada su studenti izašli na ulice zbog troškova obrazovanja, loših uslova na univerzitetima i nedostatka perspektive za zapošljavanje. Ubrzo su im se pridružili drugi građani, nezadovoljni korupcijom, rastućim troškovima života i načinom upravljanja državom.
Šesti protest, održan 18. oktobra, počeo je ispred Ministarstva obrazovanja, a demonstranti su potom krenuli prema centru Tirane i drugim državnim institucijama. Dio okupljenih bacao je kamenje, pirotehnička sredstva i molotovljeve koktele na policiju, koja je odgovorila suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima.
Sukobi su se proširili na više dijelova glavnog grada. Zabilježeni su požari i oštećenja na zgradama Ministarstva infrastrukture i energetike te jednoj policijskoj stanici. Napetosti su izbile i u blizini sjedišta vladajuće Socijalističke partije i opozicione Demokratske partije.
Prema podacima albanskog Ministarstva zdravlja, do nedjelje navečer medicinsku pomoć zatražilo je 28 osoba, među njima policajci, demonstranti, prolaznici i jedan medijski radnik. Vlasti su, prema izvještajima Reutersa, pokrenule krivične postupke protiv 388 osoba povezanih s protestima, dok je više stotina ljudi privedeno. Istovremeno, sedam policajaca suspendirano je tokom istrage o navodnoj prekomjernoj upotrebi sile.
Zbog pogoršanja situacije Rama je otkazao planiranu posjetu Beču, gdje se 19. oktobra trebao sastati s austrijskim kancelarom Christianom Stockerom.
Kriza bez jedinstvenog političkog vodstva
Nezadovoljstvo demonstranata ne usmjerava se isključivo prema vladajućoj stranci. Dio učesnika protesta izražava nepovjerenje i prema tradicionalnoj opoziciji, što pokretu otežava oblikovanje zajedničke političke strategije i jasnog programa.
Rast nezadovoljstva djelimično je povezan i s ranijim sporovima oko projekta luksuznog turizma povezanog s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Protesti su se tokom protekle sedmice proširili i izvan Tirane, što pokazuje da je kriza dobila šire društvene razmjere.
Rama, koji je na vlasti od 2013. godine i na izborima 2025. osvojio četvrti mandat, zasad ne pokazuje spremnost da se povuče. Njegova strategija zasniva se na razdvajanju legitimnih zahtjeva građana od nasilja, uz odbijanje razgovora s onima koje smatra odgovornim za napade.
Takav pristup, međutim, ne odgovara na pitanje zbog čega se početno nezadovoljstvo studenata pretvorilo u širi protest protiv vlasti niti kako će vlada odgovoriti na zahtjeve koji se odnose na korupciju, obrazovanje i životni standard.
Evropske integracije pod dodatnim pritiskom
Evropska unija osudila je napade na institucije i uništavanje imovine, ali je istovremeno naglasila pravo građana na mirno protestiranje i potrebu da policija primjenjuje proporcionalnu silu. Američka ambasada u Tirani također je pozvala na uzdržanost, dok su pojedini američki zakonodavci izrazili zabrinutost zbog razvoja događaja i položaja demonstranata.
Kriza dolazi u osjetljivom trenutku za Albaniju, koja nastoji ubrzati pristupne pregovore s EU-om i postavila je cilj članstva do 2030. godine. Rama upozorava da bi nasilje moglo ugroziti evropski put zemlje, ali će za napredak biti važno i kako će vlast odgovoriti na nezadovoljstvo građana te osigurati odgovornost za postupke policije i demonstranata.
Naredni dani pokazat će može li se protestni pokret održati i artikulirati jasnije zahtjeve ili će se kriza nastaviti svoditi na sukobe na ulicama. Za vladu je ključni izazov da spriječi dalje nasilje, a da istovremeno ne zanemari društvene probleme koji su proteste pokrenuli.
