Politička iznenađenja predstojeće izbore prije bi mogla donijeti Srbija nego Bosna i Hercegovina, ocjenjuje Kurt Bassuener iz nezavisnog think-tanka Vijeće za politiku demokratizacije. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa upozorava da su politički sistemi u obje zemlje duboko opterećeni nacionalizmom, ali da je prostor za neočekivani politički zaokret u Srbiji ipak znatno veći nego u BiH.
U Srbiji su, prema njegovoj ocjeni, stvari još uvijek dovoljno neodređene da bi se mogao otvoriti prostor za promjene. Studentska lista, nastala iz višemjesečnog protestnog pokreta, ideološki je heterogena, posebno kada je riječ o nacionalnom pitanju. Bassuener podsjeća da se unutar tog pokreta kreću stavovi od potpunog odbacivanja nacionalizma do onih koji smatraju da Aleksandar Vučić nije dovoljno nacionalistički.
Ipak, dosadašnji pokazatelji, kako navodi, upućuju na to da studentski pokret nije otišao udesno i da nacionalizam nije bio njegova glavna tema. Istovremeno, Vučić i njegova Srpska napredna stranka nastavljaju snažno koristiti nacionalne teme u predizbornoj mobilizaciji.
Kao jedan od primjera Bassuener navodi vojne vježbe u Sandžaku, kojima su prisustvovali i Milorad Dodik i Nenad Stevandić. Njihovo predstavljanje Vojske Srbije kao „naše vojske“, prema njegovoj ocjeni, već je dio izborne kampanje.
Mladić kao predizborno oružje
Ratko Mladić i njegovo javno veličanje dodatno su zaoštrili političku atmosferu uoči izbora. Državne počasti koje su mu iskazane na sahrani u Beogradu izazvale su reakcije u BiH, ali su istovremeno otvorile prostor političarima da se dodatno pozicioniraju pred biračima.
Bassuener posebno ističe da su na Mladićevom sprovodu bili predstavnici vlasti, ali i većina opozicionih stranaka iz Republike Srpske. Time je, prema njegovom tumačenju, prostor za političko distanciranje od naslijeđa ratne politike dodatno sužen.
Posebno je problematično, smatra, što će pitanje Mladića ostati prisutno tokom kampanje u Republici Srpskoj. Milorad Dodik, iako formalno nije kandidat, i dalje je neprikosnoveni lider SNSD-a, pa će se izborna kampanja u RS-u u velikoj mjeri voditi i oko njegovog političkog utjecaja.
BiH zarobljena u nacionalističkom obrascu
Za razliku od Srbije, Bassuener u sadašnjoj Bosni i Hercegovini ne vidi ozbiljan prostor za političko iznenađenje.
Problem, kako objašnjava, nije samo u pojedinačnim političarima nego u sistemu koji proizvodi i održava iste političke obrasce. Razlike između stranaka postoje, ali se one dramatično sužavaju kada je riječ o nacionalnim pitanjima.
U tom kontekstu navodi i reakcije opozicionih aktera iz Republike Srpske na Mladićevu sahranu. Njihovo prisustvo u Beogradu, zajedno s predstavnicima vlasti, pokazuje koliko je teško napraviti stvarni politički odmak od nacionalističkog naslijeđa.
Bassuener smatra da bi pravo iznenađenje u BiH bilo formiranje političke koalicije koja bi pokušala izaći iz postojećeg nacionalističkog ćorsokaka i uspostaviti funkcionalniju državu.
Teoretski je to moguće, kaže, ali je u sadašnjim okolnostima izuzetno malo vjerovatno. Nacionalizam je, prema njegovoj ocjeni, ugrađen u sam politički sistem BiH, a ekstremni nacionalizam dio je njegove strukture od samog početka.
Šta je pošlo po zlu?
Bassuener dio odgovornosti za današnje stanje pripisuje i međunarodnoj politici. Nakon prvih deset godina poslije rata, kada je međunarodna zajednica imala snažnu ulogu u stabilizaciji BiH, došlo je do strateškog zaokreta.
Ideja da će evropske integracije same po sebi riješiti duboke političke probleme u BiH dovela je, smatra on, do povlačenja snažnijeg međunarodnog pritiska. Istovremeno su politički akteri u regionu prilagodili svoje kalkulacije novim okolnostima.
Bassuener posebno kritizira Evropsku uniju zbog toga što, prema njegovom mišljenju, nije ozbiljno preispitala pretpostavke svoje politike prema BiH i Zapadnom Balkanu iz perioda od prije dvije decenije.
Posljedice takvog pristupa danas su vidljive kroz duboku političku blokadu, jačanje nacionalizma i slabljenje međunarodnog utjecaja koji je ranije predstavljao jednu od rijetkih protuteža tim procesima.
Srbija otvorenija za promjenu
U konačnom poređenju, Bassuener Srbiju vidi kao znatno veću političku nepoznanicu.
Studentski pokret, izborna lista koja iz njega proizlazi i odnos prema Vučiću stvaraju kombinaciju u kojoj se još ne može jasno predvidjeti konačan politički ishod. Postoji, prema njegovoj ocjeni, više elemenata koji bi se morali poklopiti da bi došlo do značajnije promjene, ali takav razvoj događaja nije isključen.
Za BiH je njegova procjena znatno sumornija.
„U Bosni, u sadašnjim okolnostima i uz trenutne stavove spoljnih aktera, ja čak ni ne vidim da je tako nešto moguće“, zaključuje Bassuener.
INTERVIEW, KURT BASSUENER: Dodik je ranjiv, ali nije otpisan
