Američki predsjednik Donald Trump najavio je prekid redovne finansijske pomoći Izraelu do kraja ove godine, tvrdeći da je o tome postigao dogovor s premijerom Benjaminom Netanyahuom. Njegova izjava otvara pitanje budućeg modela američko-izraelske vojne saradnje, ali i političkih razloga zbog kojih Washington sve teže održava dosadašnji nivo podrške Tel Avivu.
U razgovoru za televizijsku mrežu Fox News Trump je rekao da Izrael više nema potrebu za dosadašnjom američkom finansijskom pomoći, koja je iznosila približno četiri milijarde dolara godišnje. Prema njegovim riječima, odluka o njenom postepenom ukidanju već je dogovorena s Netanyahuom.
„Već smo se dogovorili da do kraja ove godine više nećemo plaćati Izraelu. Sada ćemo pomagati Izraelu ako im to bude potrebno“, izjavio je Trump, dodajući da izraelska država može samostalno nabavljati oružje i vojnu opremu na tržištu.
Američki predsjednik pritom je kritikovao političke protivnike koji finansijsku podršku Izraelu koriste kao argument u unutrašnjim političkim sukobima, posebno među demokratama i dijelom ljevice. Takva argumentacija dolazi u trenutku kada se u američkoj javnosti sve intenzivnije preispituje opravdanost dosadašnje bezrezervne podrške izraelskoj politici.
Ipak, Trumpova najava zasad ostavlja više otvorenih pitanja nego što pruža konkretnih odgovora. Netanyahuov ured nije odmah reagirao na njegove tvrdnje, a nije jasno ni na koji se tačno finansijski aranžman američki predsjednik poziva.
Kraj dosadašnjeg modela vojne pomoći?
Postojeći američko-izraelski memorandum o razumijevanju predviđa godišnju vojnu pomoć od 3,8 milijardi dolara, a na snazi je do 2028. godine. O budućnosti tog sporazuma i mogućem novom modelu saradnje već se razgovaralo, ali Trumpova izjava sugerira da bi Washington mogao znatno ranije početi mijenjati dosadašnju praksu.
Predsjednik SAD-a nije precizirao kako bi izgledala eventualna nova finansijska konstrukcija niti da li bi prekid redovne pomoći značio potpuno ukidanje američke podrške ili prelazak na drugačiji oblik saradnje. Njegova poruka da će Izrael i dalje moći računati na američku pomoć u slučaju potrebe ostavlja prostor za nastavak vojne saradnje kroz direktnu prodaju naoružanja i druge aranžmane.
Trump je naglasio da Izrael, kao i evropske države, može kupovati američko oružje, ističući tehnološku i vojnu nadmoć američke industrije. Time je nagovijestio mogući prelazak s modela dugoročne finansijske podrške na odnos u kojem bi Izrael u većoj mjeri sam finansirao nabavku američkog naoružanja.
Takva promjena nije potpuno nova ideja u izraelskoj političkoj strategiji. Netanyahu je još ranije govorio o potrebi smanjivanja zavisnosti zemlje od američke vojne pomoći. U intervjuu za CBS u maju izrazio je očekivanje da bi Izrael u narednih deset godina mogao prestati zavisiti od takve podrške.
Sličnu poruku uputio je i američkom Kongresu u junu, kada je poručio da je došlo vrijeme da Izrael preraste iz države koja prima američku pomoć u ravnopravnog partnera Washingtona.
Sve veći politički trošak podrške Izraelu
Trumpova najava dolazi u trenutku značajne promjene raspoloženja američke javnosti prema Izraelu. Rat u Gazi dodatno je produbio podjele unutar SAD-a, a podrška izraelskoj politici posebno je oslabila među demokratskim biračima.
Rezultati ankete Univerziteta Quinnipiac iz juna pokazuju razmjere te promjene. Čak 48 posto američkih birača smatra da Sjedinjene Države pružaju preveliku podršku Izraelu, dok je među demokratama takvog mišljenja 66 posto ispitanika. Poređenja radi, kada je isto pitanje postavljeno 2017. godine, ove stavove zastupalo je svega 16 posto ukupnog biračkog tijela i 20 posto demokratskih birača.
Takav trend pokazuje da podrška Izraelu više nije političko pitanje oko kojeg u Washingtonu postoji nekadašnji stepen konsenzusa. Posebno je izražen pritisak unutar Demokratske stranke, gdje se sve češće dovode u pitanje obim vojne pomoći, američka diplomatska zaštita izraelske vlade i posljedice izraelskih vojnih operacija u Gazi.
Zbog toga najava o prekidu finansijske pomoći ima i šire političko značenje. Ona se može posmatrati kao dio promjene odnosa prema dosadašnjem modelu američke podrške, ali i kao pokušaj da se odgovori na rastuće nezadovoljstvo dijela američkih birača.
Ipak, eventualno ukidanje redovne finansijske pomoći ne mora značiti i strateško udaljavanje dvije države. Izrael ostaje jedan od najvažnijih američkih partnera na Bliskom istoku, a nastavak prodaje naoružanja i drugih oblika vojne saradnje mogao bi očuvati postojeće savezništvo u drugačijem finansijskom obliku.
Ključno pitanje zato nije samo hoće li Washington prestati izdvajati milijarde dolara za izraelsku vojsku, nego hoće li se promijeniti politički i strateški temelji na kojima počiva američka podrška Izraelu.
TRUMP I NETANYAHU POD SVE VEĆIM PRITISKOM: Savezništvo ulazi u novu fazu neizvjesnosti
