Nakon godina jačanja prisustva kroz investicije, infrastrukturne projekte, energetiku i kulturnu saradnju, Kina je u Bosni i Hercegovini otvorila i instituciju koja bi mogla imati važnu ulogu u promociji njenih globalnih političkih ideja.
U Sarajevu je nedavno otvoren Istraživački centar za izgradnju zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva, inicijativa koju podržava kineska ambasada, a koja se temelji na jednom od ključnih koncepata vanjske politike kineskog predsjednika Xi Jinping.
Centar je predstavljen kao platforma za akademsku saradnju, istraživanja i stručnu razmjenu u oblastima diplomatije i međunarodnih odnosa. Međutim, analitičari upozoravaju da se njegova uloga ne može posmatrati odvojeno od šire kineske strategije širenja političkog, institucionalnog i intelektualnog utjecaja u svijetu.
Prilikom otvaranja, kineska ambasadorica u BiH Li Fan ocijenila je da je riječ o važnom koraku u odnosima dvije zemlje te izrazila očekivanje da će centar postati značajna platforma za naučna istraživanja i međunarodnu saradnju.
Akademska institucija ili instrument kineske „meke moći“?
Prema riječima profesora Damir Kapidžić, otvaranje centra predstavlja primjer korištenja tzv. meke moći, odnosno nastojanja da se kroz ideje, obrazovanje i istraživanja oblikuju stavovi o međunarodnim odnosima i globalnom poretku.
„To jeste projekcija određenih političkih i ideoloških ideja izvan granica Kine“, smatra Kapidžić.
Koncept „zajednice zajedničke budućnosti čovječanstva“ jedan je od centralnih elemenata kineske diplomatske doktrine. Peking ga predstavlja kao model međunarodne saradnje zasnovan na multilateralizmu, međusobnom povezivanju i zajedničkom razvoju, dok kritičari upozoravaju da se radi i o instrumentu za jačanje kineskog političkog utjecaja širom svijeta.
Centar u Sarajevu povezan je s China Foreign Affairs University, jednom od najvažnijih obrazovnih institucija za kinesku diplomatiju. Na tom univerzitetu djeluje istoimeni istraživački centar koji je početkom 2025. otvorio kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi.
Tom prilikom Wang je naglasio da koncept predstavlja originalnu ideju Xi Jinpinga te da treba pružiti teorijsku i kadrovsku podršku kineskoj diplomatiji.
Zašto baš Bosna i Hercegovina?
Kapidžić smatra da je izbor BiH daleko od slučajnog.
Prema njegovom mišljenju, činjenica da Bosna i Hercegovina nije članica NATO-a niti Evropske unije otvara prostor za snažnije kinesko prisustvo i promociju vlastitih političkih narativa.
„Kina želi svoj dio međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini, uz već postojeći utjecaj Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država“, ističe on.
Koliki će stvarni domet centra biti, dodaje, zavisit će prije svega od finansijskih resursa koje će Kina biti spremna ulagati. Samo organizovanje konferencija i seminara teško može proizvesti značajniji utjecaj, ali ozbiljniji programi podrške obrazovanju, medijima, istraživanjima ili društvenim projektima mogli bi dugoročno povećati kinesko prisustvo u zemlji.
Kritike: Kanal za promociju kineskih narativa
Predsjednica organizacije ESTIMA Ana Krstinovska smatra da se ovakve institucije ne mogu posmatrati isključivo kroz akademsku prizmu.
Prema njenim riječima, kineski model istraživanja i akademskog djelovanja usko je povezan sa smjernicama koje određuje država i vladajuća partija, zbog čega postoji ograničen prostor za kritičko propitivanje kineskih politika.
„Možemo očekivati istraživanja koja će Kinu predstavljati u pozitivnom svjetlu, uz vrlo malo prostora za ozbiljnu kritiku ili osporavanje službenih stavova“, ocjenjuje Krstinovska.
Ona upozorava da bi sarajevski centar mogao postati dodatni kanal za promociju kineskih političkih poruka i širenje utjecaja u akademskim i stručnim krugovima, posebno u trenutku kada je zapadni angažman na Balkanu manje intenzivan nego ranijih godina.
Kina već duboko prisutna u BiH
Otvaranje centra dolazi u trenutku kada Kina već godinama jača svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini kroz investicije, kredite i infrastrukturne projekte.
Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija, BiH se od 2010. do 2022. godine zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,4 milijarde dolara. Najveći dio sredstava usmjeren je na projekte iz oblasti energetike, saobraćajne infrastrukture i industrije.
Mnogi od tih projekata bili su predmet kritika zbog nedovoljne transparentnosti ugovora, sumnji u korupciju te mogućih negativnih posljedica po okoliš.
Zbog toga dio stručne javnosti smatra da novi istraživački centar ne predstavlja izolovanu akademsku inicijativu, već dio šire kineske strategije jačanja političkog, ekonomskog i kulturnog utjecaja na Zapadnom Balkanu.
