Nova američka politika prema Zapadnom Balkanu signalizira značajan zaokret u odnosu na pristup koji je Washington gradio više od dvije decenije. Umjesto aktivne političke i sigurnosne uloge, Sjedinjene Američke Države sada žele da zemlje regiona preuzmu veću odgovornost za vlastitu stabilnost, dok će fokus američkog angažmana biti usmjeren prvenstveno na ekonomsku saradnju i partnerstva od zajedničkog interesa.
Takav pristup izazvao je podijeljene reakcije među stručnjacima, posebno zbog činjenice da Zapadni Balkan i dalje opterećuju neriješeni politički sporovi, slabe institucije i duboke etničke podjele.
Posebno osjetljivim tačkama smatraju se Bosna i Hercegovina i Kosovo. Prema ocjenama američke analitičarke Heather Conley iz Američkog poduzetničkog instituta (AEI), BiH ostaje ranjiva zbog složene državne strukture i konstantnih političkih blokada, dok Kosovo i dalje zavisi od međunarodne podrške u očuvanju sigurnosti i stabilnosti.
Conley upozorava da bi povlačenje SAD-a iz tradicionalne uloge političkog arbitra moglo otvoriti dodatni prostor nacionalističkim elitama i korumpiranim strukturama koje godinama profitiraju od kriza i zastoja.
Ipak, smatra da dosadašnji model nije dao očekivane rezultate.
„Vrijeme je da lokalni lideri konačno preuzmu odgovornost za vlastitu budućnost. Vanjski pokušaji nametanja rješenja nisu proizveli trajne rezultate, a često su dodatno hranili političke sukobe“, ocjenjuje Conley.
Kraj ere američkog tutorstva
Novi dokument američkog State Departmenta, predstavljen krajem maja kao odgovor na zahtjev Kongresa, jasno poručuje da je završena era izgradnje država pod američkim pokroviteljstvom.
Za razliku od devedesetih godina, kada je Washington predvodio mirovne procese u BiH i vojnu intervenciju NATO-a na Kosovu, današnja administracija daje do znanja da više nije spremna igrati ulogu glavnog upravitelja regionalnih kriza.
Dokument naglašava stabilnost, ekonomsku saradnju i partnerstva, ali ostavlja otvoreno pitanje ko će preuzeti političko vodstvo u trenucima novih kriza.
Evropa ostaje u sjeni
Jedan od najuočljivijih elemenata novog američkog pristupa jeste gotovo potpuno odsustvo evropske perspektive, koja je godinama bila centralni stub zapadne politike prema regionu.
Dok su raniji američki dokumenti snažno podržavali integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, novi pristup pokazuje mnogo veću distancu prema ulozi Brisela.
Prema Conley, Washington sve otvorenije poručuje da Evropska unija mora sama preuzeti veći dio odgovornosti za vlastito susjedstvo.
„SAD i EU dijele interes za stabilan Balkan, ali Evropa mora pokazati da može samostalno upravljati krizama. Amerika više ne želi automatski uskakati svaki put kada stvari krenu po zlu“, smatra ona.
Strah od slabljenja američkog vojnog prisustva
Posebnu zabrinutost izazivaju spekulacije o mogućem smanjenju američkog vojnog angažmana na Kosovu.
Iako Pentagon nije potvrdio takve planove, pojedini američki stručnjaci upozoravaju da bi svako smanjenje prisustva unutar KFOR-a moglo imati ozbiljne posljedice po sigurnosnu ravnotežu u regionu.
Mark Montgomery iz Fondacije za odbranu demokratija (FDD) smatra da bi takav potez bio snažan signal i Moskvi i Beogradu da se Washington postepeno povlači iz jedne od ključnih sigurnosnih zona u Evropi.
„Sukob između Srbije i Kosova i dalje predstavlja najopasniju tačku nestabilnosti na Balkanu. Povlačenje američkih snaga moglo bi biti shvaćeno kao odustajanje od dugogodišnje sigurnosne uloge SAD-a“, upozorava Montgomery.
Rusija i Kina čekaju priliku
U američkom izvještaju Rusija i Kina označene su kao glavni vanjski akteri koji pokušavaju iskoristiti političke slabosti, korupciju i institucionalne probleme regiona.
Međutim, pojedini analitičari upozoravaju da bi se globalni geopolitički odnosi mogli dodatno zakomplikovati.
Politički analitičar Vedran Džihić smatra da se međunarodni savezi brzo mijenjaju te da današnji protivnici sutra mogu postati partneri, zavisno od ekonomskih i strateških interesa velikih sila.
Zbog toga upozorava da zemlje regiona ne smiju svoju budućnost graditi na pretpostavci da će američka podrška uvijek biti bezuslovna.
Balkan pred novim testom
Iako novi američki pristup još nije razrađena strategija, njegova osnovna poruka je jasna: Washington želi manje direktnog upravljanja Balkanom, a više odgovornosti lokalnih političkih aktera.
Problem je što region ulazi u tu novu fazu i dalje opterećen otvorenim sporovima, dubokim političkim podjelama i rastućim uticajem vanjskih sila.
Upravo zato brojni analitičari upozoravaju da svaki korak nazad koji naprave Sjedinjene Države neće ostaviti prazninu, već prostor koji će vrlo brzo pokušati popuniti drugi igrači – bilo regionalni nacionalizmi, bilo geopolitički rivali Zapada.
AMERIKA I EVROPA ULAZE U OTVORENI SPOR OKO BIH: Ko preuzima kontrolu nad politikom u BiH?
