Evropska unija dogovorila je da Ukrajini osigura beskamatni zajam u iznosu od 90 milijardi eura za 2026. i 2027. godinu, kako bi se osiguralo finansiranje zemlje razorene ratom, nakon što među članicama nije postignut konsenzus o direktnom korištenju zamrznute ruske državne imovine.
Odluku je 19. decembra potvrdio predsjednik Evropskog vijeća António Costa, poručivši na platformi X da je Unija ispunila preuzete obaveze. „Obavezali smo se – i to smo ispunili“, naveo je Costa.
Dogovor je uslijedio nakon višednevnih intenzivnih pregovora započetih 18. decembra, tokom kojih je u fokusu bio prijedlog da se desetine milijardi eura zamrznute ruske imovine iskoriste za finansiranje ukrajinskih budžetskih i vojnih potreba. Međutim, pravne dileme i strah od mogućih tužbi spriječili su dio članica EU da podrže takav model.
Umjesto toga, lideri su se saglasili oko zajma koji će se finansirati zaduživanjem na tržištima kapitala, uz oslonac na tzv. „budžetsku rezervu EU“, odnosno dodatni kapacitet Unije za zaduživanje.
„Nakon dugih rasprava postalo je jasno da korištenje ruske imovine u formi reparacija zahtijeva dodatno vrijeme i pravnu razradu“, rekao je jedan visoki zvaničnik EU za Radio Slobodna Evropa.
Finansiranje Ukrajine kao test jedinstva EU
Pitanje finansiranja Ukrajine postalo je jedno od ključnih političkih i sigurnosnih pitanja za Uniju od 27 članica, posebno u trenutku kada Sjedinjene Američke Države signaliziraju povlačenje iz daljnje direktne finansijske podrške. Istovremeno, pojedine zemlje članice, poput Mađarske, insistiraju na ograničavanju obima pomoći.
S druge strane, Poljska je dramatično opisala dilemu s kojom se Evropa suočava kao izbor između „novca danas ili krvi sutra“.
Samit EU održan je u napetoj atmosferi, neposredno nakon oštrih i uvredljivih poruka ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je evropske lidere nazvao pogrdnim izrazima i zaprijetio daljom eskalacijom rata ukoliko mirovni napori ne budu u skladu s interesima Moskve.
Putin je uoči godišnje konferencije za novinare dodatno poručio da će Rusija „vojno ostvariti svoje ciljeve“ ako pregovori propadnu, istovremeno najavljujući masovne pravne postupke protiv bilo kakvog korištenja zamrznute ruske imovine.
Ukrajinska upozorenja: bez novca nema ni odbrane
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prisustvovao samitu u Briselu, naglasio je da bi model zajma direktno osiguranog ruskom imovinom bio poželjniji, ali je istakao da je najvažnije da sredstva budu osigurana.
Upozorio je da bi izostanak ključne finansijske tranše već na proljeće imao ozbiljne posljedice.
„Ako Ukrajina ne dobije odgovarajuću podršku, proizvodnja dronova će biti višestruko smanjena – bilo da je riječ o obnovi u miru ili odbrani u nastavku rata“, rekao je Zelenski, dodajući da se Kijev naredne godine suočava s manjkom strane pomoći od 53 do 59 milijardi dolara.
Zamrznuta imovina i podjele unutar EU
Prema dostupnim podacima, oko 140 milijardi eura ruske državne imovine nalazi se u belgijskoj finansijskoj instituciji Euroclear, dok se dodatnih 25 milijardi eura nalazi u bankama širom EU, najviše u Francuskoj, ali i u Belgiji, Njemačkoj i na Kipru.
Iako većina članica podržava ideju da se ta sredstva iskoriste za podršku Ukrajini, Belgija i Italija izrazile su zabrinutost zbog potencijalnih pravnih posljedica, upozoravajući da bi takav potez mogao otvoriti vrata skupim međunarodnim sporovima.
Zajam od 90 milijardi eura dio je šireg finansijskog paketa vrijednog do 210 milijardi eura, koji, prema Evropskoj komisiji, uključuje i 45 milijardi eura namijenjenih otplati zajma G7 Ukrajini iz 2024. godine.
Poruka Brisela: nema povlačenja
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen jasno je poručila da neće napustiti samit bez dogovora o finansiranju Ukrajine u naredne dvije godine, dok je njemački kancelar Friedrich Merz upozorio da bi neuspjeh ozbiljno narušio kredibilitet EU.
„Svijet bi to vidio kao dokaz da Evropa nije sposobna djelovati zajedno u ključnom trenutku“, rekao je Merz.
U trenutku kada Rusija kontroliše gotovo petinu teritorije Ukrajine i odbacuje bilo kakve teritorijalne ustupke, odluka EU da preuzme veći dio finansijskog tereta označava ne samo ekonomski, već i politički test njene sposobnosti da ostane jedinstvena pred dugotrajnim ratom na vlastitim granicama.
MIROVNI PRITISAK WASHINGTONA: Donbas i Zaporožje blokiraju američki mirovni prijedlog
