Dvije decenije nakon osnivanja, Pokret Samoopredjeljenje, danas najveća politička snaga na Kosovu, suočava se s novim unutrašnjim potresom, ocjenjuju analitičari.
Stranka, koja je ponikla iz masovnih protesta protiv političkih kompromisa i stranog utjecaja, danas se nalazi na vrhuncu moći, ali i pod pritiskom kritika zbog načina upravljanja, odnosa s međunarodnim partnerima i sve vidljivijih unutrašnjih podjela.
Najnoviji znak napetosti došao je kada je ministar životne sredine Liburn Aliu podnio ostavku, neposredno nakon što je njegov partijski kolega Dimal Baša izabran za predsjednika kosovskog parlamenta. Iako je Aliu naveo da taj izbor nije u skladu s idealima zbog kojih se politički angažovao, analitičari smatraju da razlozi sežu dublje – do neslaganja sa samim kursom partije.
Profesor Rrahman Pačarizi ocjenjuje da je Aliu „stigao do tačke kada čaša više nije mogla primiti kap“. Analitičar Imer Muškolaj dodaje da ostavka osnivača Samoopredjeljenja odražava nezadovoljstvo načinom na koji je stranka do sada vladala, uključujući i odstupanja od ideologije na kojoj je Albin Kurti izgradio pokret.
Iako lideri partije minimiziraju značaj Aliuove odluke, analitičari podsjećaju da se Samoopredjeljenje već jednom, 2018. godine, suočilo sa ozbiljnim raskolom u kojem su partiju napustili brojni istaknuti članovi, uključujući Visara Imerija, Špenda Ahmetija i Dardana Sejdiua.
Za razliku od tada, smatra Pačarizi, danas ne postoji rizik da bi neslaganja mogla ugroziti poziciju Kurtija: „Samoopredjeljenje je ‘one man show’, u kojem Kurti odlučuje o svemu.“
Biračko tijelo, dodaje on, u velikoj mjeri funkcioniše po principu „vjernika“ – bez obzira na kritike ili unutrašnje sukobe, nastavlja podržavati Kurtija kao ličnost i političkog vođu.
Ipak, Kurtijeva vladavina posljednjih godina izaziva sve oštrije reakcije međunarodnih partnera, posebno zbog poteza u vezi sa sjeverom Kosova – od postavljanja albanskih gradonačelnika u općinama sa srpskom većinom, do ukidanja dinara i zatvaranja srpskih institucija. EU i SAD te poteze opisuju kao nekoordinisane i kontraproduktivne.
Uprkos tome, Samoopredjeljenje je i dalje dominantna snaga na kosovskoj političkoj sceni, a analitičari očekuju da će eventualna neslaganja unutar pokreta ostati potisnuta – barem do narednih izbora.
