Tokom prva dva dana zasjedanja Generalne skupštine UN-a, devet država priznalo je nezavisnost Palestine: Portugal, Velika Britanija, Australija, Kanada, San Marino, Malta, Luksemburg, Monako i Francuska. Time je broj zemalja koje priznaju Palestinu porastao na 156, što predstavlja više od 80 posto članica UN-a.
Ipak, uprkos širokoj međunarodnoj podršci, Palestina ne može postati punopravna članica UN-a zbog američkog veta u Vijeću sigurnosti, koji Washington koristi već decenijama.
Dugi put ka članstvu
Proces formalnog priznanja u UN-u započeo je 2011. godine, iako je većina država – uključujući i BiH još 1992. – ranije priznala Palestinu. Godinu kasnije, Generalna skupština UN-a dodijelila je Palestini status posmatrača koji nije član, sa 138 glasova za.
Novi pokušaji da se ostvari punopravno članstvo intenzivirani su 2024. godine, posebno nakon eskalacije izraelske agresije. U aprilu je 12 članica Vijeća sigurnosti podržalo inicijativu za palestinsko članstvo, ali je SAD uložio veto i blokirao proces. Mjesec kasnije, Generalna skupština je ipak velikom većinom (143 glasa) usvojila prijedlog da Palestina postane članica, ali bez obavezujuće snage.
Simbolika bez stvarne promjene
Nova priznanja svakako jačaju međunarodnu poziciju Palestine, ali malo mijenjaju svakodnevnicu naroda koji trpi izraelsku opsadu u Gazi i širenje ilegalnih naselja na Zapadnoj obali. Priznanje ostaje simboličan čin, jer bez promjene odnosa u Vijeću sigurnosti Palestina ne može dobiti punopravno mjesto u UN-u.
U isto vrijeme, izraelski planovi o masovnom raseljavanju i fragmentacija palestinskih teritorija otvaraju pitanje kako će uopće izgledati buduća palestinska država, čak i ako pravo na nju jednog dana postane međunarodno priznato.
FRANCUSKA PRIZNALA PALESTINSKU DRŽAVU: Izrael kritikuje, svijet podijeljen
