Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predstavio je nacrt mirovnog sporazuma nastalog uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, u trenutku kada se rat približava četvrtoj godini i ulazi u fazu strateškog zamora svih aktera. Dokument, koji je rezultat višesedmičnih pregovora SAD-a, Ukrajine i evropskih partnera, zamišljen je kao politički okvir za okončanje sukoba – ali ne i kao konačno rješenje.
Riječ je o planu u 20 tačaka koji predviđa potpun i bezuslovan sporazum o nenapadanju između Kijeva i Moskve. Međutim, iza formalne ambicije da se rat zaustavi, ostaju otvorena ključna pitanja: teritorijalni status istočne Ukrajine, budućnost nuklearne elektrane Zaporižje i priroda sigurnosnih garancija koje bi Zapad bio spreman da preuzme.
Zelenski je nacrt opisao kao „temeljni politički dokument“ oko kojeg bi se trebali usaglasiti Ukrajina, SAD, Evropska unija i Rusija, naglašavajući da će najosjetljivije teme – prije svega teritorijalna pitanja – morati biti rješavane direktno na nivou lidera. Kremlj je potvrdio da je Vladimir Putin upoznat s dokumentom, ali je poručio da Moskva tek priprema svoj odgovor, čime je ostavljen prostor i za odbijanje i za dodatne uslove.
Sigurnost kao crvena linija
Središnji stub nacrta su sigurnosne garancije za Ukrajinu, koje daleko nadilaze dosadašnje zapadne obaveze. Plan predviđa očuvanje ukrajinskih oružanih snaga na nivou od oko 800.000 pripadnika i u mirnodopskim uslovima, čime se jasno signalizira da Kijev ne pristaje na model demilitarizacije kakav Moskva zagovara od početka invazije.
Još važnije, dokument predviđa garancije SAD-a, NATO-a i evropskih država koje bi po svojoj suštini podsjećale na Član 5 Sjevernoatlantskog saveza – princip kolektivne odbrane. Iako se formalno ne govori o članstvu Ukrajine u NATO-u, takve garancije bi de facto približile Ukrajinu sigurnosnoj arhitekturi Zapada više nego ikada ranije.
Uz to, nacrt uključuje bilateralne sporazume sa SAD-om o sigurnosti i obnovi, kao i jasno definiran put Ukrajine ka članstvu u Evropskoj uniji, uz precizno vremensko određenje. Time se mirovni plan ne svodi samo na prekid vatre, već ima ambiciju dugoročnog geopolitičkog preusmjeravanja Ukrajine.
Teritorij kao neriješeni čvor
Najveći izazov ostaje teritorijalno pitanje. Putin insistira da se Ukrajina odrekne dijela Donbasa koji Rusija i dalje pokušava zauzeti silom, kao i da formalno napusti ambiciju ulaska u NATO. Nasuprot tome, Zelenski je jasno poručio da se linija razmještaja snaga u trenutku potpisivanja sporazuma može tretirati samo kao privremena linija kontakta, a ne kao međunarodno priznata granica.
Plan predviđa formiranje posebne radne grupe koja bi se bavila razdvajanjem snaga, nadzorom prekida vatre i eventualnim uspostavljanjem specijalnih ekonomskih zona u pogođenim područjima. Kontrola linije kontakta bila bi osigurana kombinacijom bespilotnog nadzora i satelitskog praćenja, uz mehanizme ranog upozoravanja na kršenje sporazuma.
Prema riječima jednog diplomate NATO-a, upravo su sigurnosne garancije i teritorijalna pitanja „suština cijelog procesa“, uz jasan stav da Evropa neće podržati nijedan sporazum koji Ukrajina sama ne prihvati.
Zaporižje i legitimitet mira
Posebno osjetljivo pitanje je nuklearna elektrana Zaporižje, najveća u Evropi, koja se nalazi pod ruskom vojnom kontrolom. Nacrt predviđa model zajedničkog upravljanja u kojem bi učestvovali Ukrajina, SAD i Rusija – rješenje koje bi, iako tehnički pragmatično, politički moglo biti teško prihvatljivo za obje strane.
Zelenski je najavio da bi mirovni sporazum mogao biti potvrđen putem parlamentarne ratifikacije i/ili nacionalnog referenduma, potencijalno istovremeno s predsjedničkim izborima. Sve sigurnosne garancije stupile bi na snagu tek nakon punog demokratskog odobrenja, čime se pokušava osigurati unutrašnji legitimitet sporazuma.
Plan također uključuje obavezu povratka svih pritvorenih civila, ratnih talaca, djece i političkih zatvorenika – tačku koja ima snažan humanitarni, ali i simbolički značaj.
U konačnici, dokument koji je predstavio Zelenski više liči na politički nacrt budućeg poretka nego na gotov mirovni sporazum. On pokazuje dokle je Zapad spreman ići u podršci Ukrajini, ali i gdje počinju granice kompromisa. Hoće li Moskva taj okvir prihvatiti ili ga iskoristiti kao osnovu za nove zahtjeve, ostaje ključno pitanje koje će odrediti da li je ovaj plan početak kraja rata – ili tek još jedna etapa dugotrajnog sukoba.
RUSIJA TROŠI VLASTITU VOJSKU: Rat u Ukrajini prerasta u demografsku i stratešku katastrofu
