Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti poručio je da su Kosovo i Srbija obavezni da normalizuju međusobne odnose, ali je upozorio da je taj proces izuzetno složen i politički opterećen. U intervjuu za AFP, datom nekoliko dana uoči vanrednih parlamentarnih izbora, Kurti je normalizaciju opisao kao nužnost bez realnih garancija da će se ona u dogledno vrijeme i ostvariti.
Kurti, koji je na čelu kosovske vlade od 2021. godine, podsjetio je da je dvije godine kasnije, uz posredovanje Evropske unije, postignut Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa, zajedno s Aneksom za njegovu implementaciju. Ipak, taj dokument do danas nije sproveden, čime je dijalog ostao zarobljen između formalnih obaveza i političke stvarnosti na terenu.
„Moramo normalizovati odnose sa Srbijom“, rekao je Kurti, uz opasku da je izuzetno teško graditi odnose sa susjedom koji Kosovo ne priznaje kao državu, koji ima autoritarni politički sistem i koji, kako tvrdi, još nije prihvatio odgovornost za ratne zločine počinjene tokom devedesetih.
Hronično visoke tenzije između Prištine i Beograda, prema Kurtijevim riječima, nose i širi geopolitički rizik. Svaka destabilizacija regiona, upozorava on, otvorila bi prostor za jači ruski uticaj, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i napora Moskve da oslabi zapadne pozicije na Balkanu. Kao ilustraciju tog pritiska naveo je propagandu na proruskim Telegram kanalima, gdje se poruke poput „Kosovo je Srbija“ ili „Srbija i Rusija su braća“ koriste kao instrument informacionog rata.
Kurti insistira da pravni i politički okvir za normalizaciju već postoji. Sporazum iz 2023. godine, kako kaže, mora biti sproveden u cijelosti, a njegova suština podrazumijeva makar de facto međusobno priznanje. Dokument sa 11 tačaka predviđa određeni nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznavanje državnih simbola, obavezu Srbije da ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te punu primjenu svih ranije postignutih dogovora u okviru dijaloga.
Ipak, Kurti je jasno postavio dodatni uslov za nastavak političkog dijaloga na visokom nivou: izručenje Milana Radoičića, bivšeg zamjenika lidera Srpske liste, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad na kosovsku policiju u Banjskoj u septembru 2023. godine. Priština očekuje, kako je rekao, da Evropska unija, a posebno Francuska i Njemačka, izvrše snažniji pritisak na Beograd kako bi Radoičić bio izručen i procesuiran.
Od napada u Banjskoj, pregovori u Briselu na nivou najviših političkih predstavnika praktično su zamrznuti. Iako su kontakti na tehničkom nivou nastavljeni, oni nisu rezultirali konkretnim pomacima, što dodatno produbljuje nepovjerenje između dvije strane.
Kurti je ukazao i na kontinuirane veze Srbije s Rusijom, uključujući energetsku zavisnost i političku saradnju, uprkos ratu u Ukrajini. Prema njegovoj ocjeni, ukoliko Moskva odluči da destabilizuje Zapadni Balkan, Srbija bi u tom scenariju mogla igrati ulogu ključnog saveznika na njenom „maršu ka Zapadnoj Evropi“.
„To je ozbiljan razlog za zabrinutost“, rekao je Kurti, dodajući da Kosovo u koordinaciji sa saveznicima nastoji da takav razvoj događaja spriječi.
U tom kontekstu, Priština nastoji dodatno ojačati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Kosovo, koje se nada budućem članstvu u NATO-u, nedavno je ukinulo carine na američke proizvode i pristalo da prihvati do 50 migranata iz trećih zemalja koje SAD deportuju. Za sada je na Kosovo stigao jedan migrant.
Kurti je naglasio da Kosovo za te poteze ne traži nikakvu finansijsku protivuslugu. „Ovo činimo da bismo pomogli SAD-u, našem partneru, savezniku i prijatelju“, rekao je, ne isključujući mogućnost da se slični aranžmani u budućnosti postignu i s pojedinim evropskim državama.
Iz Kurtijevih poruka jasno je da Priština normalizaciju odnosa s Beogradom vidi kao neizbježan cilj, ali bez iluzija o brzom rješenju – i uz stalnu svijest da se dijalog o Kosovu odavno ne vodi samo između dvije strane, već i unutar šireg sukoba interesa velikih sila na Balkanu.
KURTI: Prva municija ‘Made in Kosovo’ biće proizvedena krajem 2026.
