Sukob oko vlasništva nad vojnom imovinom u Bosni i Hercegovini ulazi u novu fazu: dio perspektivnih vojnih lokacija već je uknjižen na Republiku Srpsku, potvrđuju entitetske institucije, uprkos jasnim stavovima međunarodnih aktera da ta imovina pripada državi.
Iz Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS navode da se vlasništvo nad nekretninama evidentira u korist entiteta tamo gdje je uspostavljen katastar nepokretnosti, pozivajući se na entitetske propise. Istovremeno, pojedini postupci po zahtjevima države i dalje su u toku, dok su neki već okončani u korist RS.
Takav pristup direktno je suprotstavljen stavu OHR i NATO, koji insistiraju da perspektivna vojna imovina, prema Ustavu i zakonima, mora biti u vlasništvu Bosne i Hercegovine. Ova imovina – uključujući kasarne, poligone i skladišta – ključna je za funkcionisanje Oružane snage Bosne i Hercegovine i predstavlja jedan od uslova za napredak ka NATO-u.
Političku dimenziju spora dodatno zaoštrava Milorad Dodik, koji tvrdi da imovina pripada entitetima i može biti samo ustupljena državnim institucijama. Takav stav godinama blokira proces knjiženja, koji traje gotovo dvije decenije bez konačnog rješenja.
Poseban problem predstavlja neprovođenje sudskih odluka, uključujući i presude Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetima poput vojne lokacije kod Han Pijeska, koja ni nakon skoro deset godina nije implementirana.
U suštini, riječ je o mnogo više od tehničkog pitanja upisa vlasništva: spor oko vojne imovine razotkriva duboki institucionalni sukob između države i entiteta, ali i ograničeni kapacitet sistema da provede vlastite zakone i sudske odluke.
Dok se pravni okvir formalno oslanja na državno vlasništvo, praksa na terenu pokazuje suprotno – fragmentaciju nadležnosti i političku kontrolu nad strateškim resursima. Upravo taj raskorak ostaje jedna od ključnih prepreka ne samo za NATO integracije, nego i za funkcionalnost same države.
