Dva neformalna dokumenta koja posljednjih dana kruže evropskim diplomatskim krugovima otvaraju novu raspravu o budućnosti proširenja Evropske unije i položaju zemalja Zapadnog Balkana.
Prvi, koji su pripremile Njemačka i Francuska, predlaže postepeno uključivanje kandidatskih država u evropske politike, institucije i zajedničko tržište još prije punopravnog članstva. Drugi dokument, iza kojeg stoji pet država članica EU, predviđa mogućnost ograničavanja pojedinih prava budućih članica nakon ulaska u Uniju, uključujući i utjecaj na odluke koje se donose jednoglasno.
Iako se radi o nezvaničnim prijedlozima, oba dokumenta ukazuju na rastuću zabrinutost unutar EU zbog načina na koji bi novo proširenje moglo utjecati na funkcionisanje evropskih institucija.
Više koristi prije članstva
Francusko-njemačka inicijativa predviđa da zemlje kandidati dobiju određene koristi članstva i prije formalnog ulaska u EU. To uključuje širi pristup jedinstvenom tržištu, veće uključivanje u evropske programe i prisustvo predstavnika kandidatskih država na pojedinim sastancima evropskih institucija u ulozi posmatrača.
Cilj je ubrzati proces proširenja, smanjiti birokratske prepreke i pružiti dodatni podsticaj reformama.
Evropska komisija pozdravila je raspravu o takvom modelu, naglašavajući da je postepena integracija već dio šire evropske strategije proširenja.
Ograničenja nakon ulaska u EU
Drugi dokument ide korak dalje i otvara pitanje da li bi nove članice nakon pristupanja imale ista prava kao postojeće države EU.
Među idejama koje se razmatraju nalazi se i ograničavanje mogućnosti korištenja veta u pojedinim oblastima, posebno kada je riječ o prijemu novih članica, vanjskoj politici ili drugim odlukama koje zahtijevaju jednoglasnost.
Zagovornici takvog pristupa smatraju da bi se time spriječile buduće blokade unutar Unije i zaštitilo njeno funkcionisanje. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi to značilo stvaranje članstva „drugog reda“ i promjenu temeljnog koncepta evropske integracije.
Crna Gora najbliža članstvu
U fokusu rasprava nalazi se i Crna Gora, koju Bruxelles smatra najizglednijom narednom članicom EU. Evropski zvaničnici poručuju da bi Podgorica mogla završiti pregovore do kraja ove decenije.
Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da bi upravo Crna Gora mogla među prvima osjetiti posljedice novih pravila ukoliko ideje iz posljednjeg non-papera budu pretočene u zvaničnu evropsku politiku.
Strah od „polučlanstva“
Dok zagovornici novih prijedloga tvrde da je riječ o pokušaju ubrzavanja proširenja, skeptici upozoravaju da bi postepena integracija mogla postati zamjena za punopravno članstvo.
Prema njihovim ocjenama, najveći problem nije sporost kandidata, već nedostatak političke volje unutar same Evropske unije da proces proširenja dovede do kraja.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li novi prijedlozi predstavljaju stvarni put ka članstvu ili pokušaj da se zemlje kandidati što duže zadrže u svojevrsnoj „čekaonici“ Evropske unije.
RIKARD JOZWIAK: EU spremna za novo proširenje. Ali koje zemlje će biti sljedeće članice i kada?
