Stotine migranata i dalje borave na plažama i ulicama španske sjevernoafričke enklave Ceuta, nekoliko dana nakon masovnog priliva ljudi koji su iz Maroka pokušali ući na teritoriju Španije.
Lokalne vlasti u ponedjeljak, 3. augusta, pokušavale su zbrinuti veliki broj ljudi koji su ostali u Ceuti nakon haotičnih događaja krajem prošle sedmice. Migranti su u grad pristizali kopnenim putem, ali i plivajući iz Maroka.
Prema procjenama španskih vlasti, oko 69.500 ljudi vratilo se u Maroko tokom četiri dana nakon masovnog prelaska granice. Taj broj premašuje raniju procjenu prema kojoj je oko 50.000 ljudi stiglo u Ceutu u četvrtak, 30. jula.
U incidentima na granici stradale su najmanje 83 osobe – 72 na španskoj strani i još 11 na marokanskoj, prema dostupnim podacima vlasti.
Grad od 84.000 stanovnika pod ogromnim pritiskom
Naglo povećanje broja ljudi u Ceuti ozbiljno je opteretilo lokalne kapacitete. Grad, u kojem živi oko 84.000 stanovnika, našao se u središtu krize koja je ubrzo prerasla lokalne okvire i izazvala nove političke tenzije unutar Evropske unije.
Migranti su u ponedjeljak čekali u redovima za hranu i vodu, dok su vlasti pokušavale organizirati njihov smještaj i zbrinjavanje.
Predsjednik Ceute Huan Hesus Vivas događaje od prošle sedmice opisao je kao ozbiljan udar na teritorijalni integritet Španije. Prema njegovim riječima, masovni prelazak granice bio je „ako ne orkestriran, onda barem podstaknut ili dozvoljen od strane Maroka“.
Vivas je za list El País rekao da su stanovnici Ceute posljednje događaje posmatrali sa strahom, tugom i osjećajem nemoći.
„Ljudi ovo ne vide kao migracionu krizu; to je u osnovi bio napad, kršenje teritorijalnog integriteta Španije“, kazao je Vivas.
Madrid u međuvremenu registruje i nove pokušaje ilegalnog prelaska. Španske vlasti navode da je nakon masovnog priliva u Ceutu primjetan porast sumnjivih prelazaka čamcima i skuterima iz enklave preko Gibraltarskog moreuza prema kopnenom dijelu Španije.
Madrid i Rabat pod pritiskom
Događaji u Ceuti dodatno su zakomplicirali odnose između Španije i Maroka, dok se u evropskim prijestolnicama sve otvorenije raspravlja o odgovornosti za nastalu situaciju.
Španske vlasti sve češće ukazuju na ulogu Maroka u posljednjim događajima, dok Rabat mora odgovoriti na pitanja o tome kako je došlo do masovnog okupljanja ljudi uz granicu i njihovog pokušaja ulaska na špansku teritoriju.
Istovremeno, kriza je otvorila novi front unutar Evropske unije.
Ministri unutrašnjih poslova država članica trebali bi u utorak, 4. augusta, održati hitni sastanak putem videokonferencije. Tema će biti posljedice događaja u Ceuti, ali i pitanje zaštite vanjskih granica EU.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen uputila je pismo španskom premijeru Pedru Sančezu, poručivši da bi sastanak trebao omogućiti izvlačenje pouka iz posljednjih događaja.
Von der Leyen istovremeno je pohvalila Madrid zbog načina na koji je odgovorio na krizu, ali upozorila da EU mora dodatno ojačati zaštitu svojih granica na najosjetljivijim tačkama.
„Iz ovog incidenta je jasno da moramo učiniti više kako bismo dodatno ojačali naše granice na kritičnim tačkama“, poručila je.
Pojedine članice traže stroži odgovor
Kriza je izazvala i nesuglasice među državama članicama EU. Nekoliko zemalja otvorilo je pitanje mogućnosti suspenzije Španije iz šengenskog prostora slobodnog kretanja.
Italija je, prema navodima iz tog perioda, saopćila da je na mjesec dana suspendirala šengenske aranžmane koji omogućavaju putovanje između dvije zemlje bez pasoša.
Međutim, postoji važna okolnost: Ceuta nije dio šengenskog prostora, pa se na nju ne primjenjuju ista pravila kao na kopneni dio Španije.
Zašto je Ceuta posebno osjetljiva?
Ceuta se nalazi na sjevernoj obali Afrike, uz teritoriju Maroka, i jedna je od dvije španske enklave na afričkom kontinentu. Druga je Melilla.
Obje teritorije već godinama predstavljaju jednu od najosjetljivijih tačaka na evropskoj migracionoj ruti. Migranti koji pokušavaju doći do Evrope često se okupljaju u marokanskom gradu Fnideku, neposredno uz granicu s Ceutom.
Jedan od najopasnijih načina prelaska jeste plivanje prema enklavi. Udaljenost od obale kod Fnideka do Ceute na pojedinim mjestima iznosi nekoliko kilometara, a migranti pokušavaju iskoristiti i čamce, skutere ili druge načine prelaska.
Posljednji događaji ponovo su pokazali koliko brzo situacija na granici između Maroka i Ceute može prerasti u humanitarnu, sigurnosnu i političku krizu.
Za Španiju je pitanje kontrole granice istovremeno pitanje nacionalne sigurnosti i odnosa s Marokom. Za Evropsku uniju, Ceuta je još jedno upozorenje da su njene vanjske granice posebno ranjive na nagle migracione pritiske – ali i da pitanje migracija i dalje duboko dijeli države članice.
ŠPANSKA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA: Maroko stajao iza masovnog priliva migranata u Ceutu
