Španske obavještajne službe tvrde da prošlosedmični masovni dolazak migranata u Ceutu nije bio slučajan, već da je iza njega stajala marokanska vlada. Prema njihovim procjenama, oko 60.000 ljudi pokušalo je ući u špansku enklavu, a cilj Rabata navodno je bio izvršiti pritisak na Madrid i poslati političku poruku.
Kako piše švicarski Blick, obavještajci smatraju da je migrantski val bio svojevrsna odmazda Maroka, posebno nakon nedavne posjete španskog premijera Pedra Sáncheza Alžiru, zemlji koja je u dugogodišnjem geopolitičkom sukobu s Rabatom.
Dodatni izvor tenzija predstavlja pitanje Ceute i Melille. Maroko ove dvije španske enklave na sjeveru Afrike smatra svojom teritorijom, pa je migrantska kriza ponovo skrenula međunarodnu pažnju na teritorijalni spor između dvije zemlje.
Rabat odbacuje optužbe
Marokanske vlasti negiraju bilo kakvu umiješanost u organizovanje migrantskog vala. Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da priliv nije bio koordinirana akcija države, već posljedica dezinformacija koje su se širile društvenim mrežama.
Kao jedan od ključnih okidača navode odluku španskog Vrhovnog suda od 8. jula. Sud je tada zaključio da osobe koje do Ceute pokušaju doći morskim putem ili ostanu ispred granične prepreke ne mogu automatski biti vraćene u Maroko. Za svakog pojedinca mora se provesti zaseban postupak.
Ta je odluka, prema marokanskom tumačenju, među migrantima stvorila uvjerenje da će ulazak u Ceutu biti moguć bez većih prepreka.
Situaciju su dodatno iskoristile krijumčarske mreže. Na Facebooku i TikToku objavljivane su informacije o mogućnostima prelaska mora, uključujući savjete gdje nabaviti opremu poput ronilačkih naočala i prsluka za spašavanje.
Madrid upozoren na rast broja migranata
Španska obavještajna služba, međutim, ne odustaje od svoje verzije događaja. Prema njenim navodima, vlasti u Madridu još su sredinom jula upozorene na nagli rast broja ljudi koji pokušavaju morskim putem doći do Ceute.
Gradonačelnik Ceute Juan Jesús Vivas početkom prošle sedmice zatražio je hitnu pomoć centralne vlade i pozvao na proglašenje vanrednog stanja, upozoravajući da u grad svakodnevno stižu stotine migranata.
Unatoč tome, španske vlasti očigledno nisu očekivale razmjere vala koji je uslijedio.
Ceuta je sličnu krizu već doživjela u maju 2021. godine, kada je za samo dva dana u enklavu iz Maroka stiglo oko 10.000 ljudi. I tada je marokanska granična straža prestala ozbiljnije sprečavati prelazak migranata, što je izazvalo novu krizu u odnosima Madrida i Rabata.
Sukob interesa oko Zapadne Sahare
Tadašnje pogoršanje odnosa dodatno je produbila odluka Španije da omogući liječenje Brahimu Ghaliju, lideru Fronta Polisario, koji je bio zaražen koronavirusom.
Front Polisario od 1970-ih zahtijeva nezavisnost Zapadne Sahare, teritorije čiji najveći dio kontroliše Maroko, dok manji dio drže pripadnici ovog pokreta.
Zbog toga su odnosi Madrida i Rabata već godinama opterećeni kombinacijom teritorijalnih sporova, migracija i širih geopolitičkih interesa. Najnovija kriza u Ceuti sada je ponovo otvorila pitanje koristi li Maroko migrantski pritisak kao sredstvo političkog pritiska na Španiju — što Rabat kategorički negira.
NAKON HAOSA U CEUTI Španija uvodi novu prepreku na granici s Marokom
