Hutisti su posljednjih godina izrasli iz lokalne jemenske pobunjeničke grupe u vojnu silu koja može ugroziti jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca. Njihovo širenje prema obali Crvenog mora i zauzimanje područja oko tjesnaca Bab el-Mandeb dodatno mijenjaju odnos snaga na jugu Arapskog poluotoka.
Uz podršku Irana i saradnju s Hezbollahom, hutisti su razvili sposobnosti za upotrebu balističkih projektila, bespilotnih letjelica i drugog naoružanja kojim mogu djelovati stotinama, pa i više od hiljadu kilometara od svojih glavnih uporišta.
Kako su hutisti postali sila u Jemenu
Pokret Huti nastao je krajem 1990-ih na sjeveru Jemena kao pokret vjerskog preporoda zejditskih šiita, predvođen porodicom Huti. Nakon šest ratova s jemenskom centralnom vlašću, grupa je izgradila snažnu oružanu strukturu.
Slom političkog sistema nakon Arapskog proljeća 2011. godine otvorio im je prostor za brzo širenje. Hutisti su 2014. zauzeli glavni grad Sanu i srušili međunarodno priznatu vladu, što je naredne godine dovelo do vojne intervencije koalicije predvođene Saudijskom Arabijom.
Rat koji je uslijedio godinama je iscrpljivao Jemen, bez jasnog pobjednika. Primirje iz 2022. smanjilo je intenzitet sukoba, ali nije riješilo temeljni politički i teritorijalni spor.
U međuvremenu su hutisti izgradili odnose s Iranom i Hezbollahom, što je značajno uticalo na razvoj njihovih vojnih kapaciteta.
Nova borba za obalu Crvenog mora
Posljednja eskalacija ponovo je otvorila pitanje kontrole strateških područja Jemena.
Borbe su se vratile na više ranijih linija fronta, uključujući Marib i Jawf na sjeveru, Taiz, Dhale te obalni pojas Crvenog mora poznat kao Tihama.
Hutisti su potom brzo napredovali prema jugu Tihame. Zauzimanjem luke Mocha i drugih dijelova obale proširili su područje pod svojom kontrolom, dok su položaje s artiljerijom postavili duž obale Bab el-Mandeba.
Tjesnac je na najužem dijelu širok svega oko 19 kilometara i predstavlja ključnu pomorsku vezu između Crvenog mora i Adenskog zaljeva. Svaka ozbiljna prijetnja plovidbi kroz njega može imati posljedice daleko izvan Jemena.
Za Saudijsku Arabiju posebno je značajna činjenica da se u blizini nalaze pomorski pravci kojima se njena energija transportuje prema azijskim tržištima.
Saudijske snage odgovorile su zračnim napadima u znak podrške snagama koje se bore protiv hutista.
Projektili i dronovi promijenili su odnos snaga
Vojni značaj hutista posebno je porastao razvojem njihovog raketnog i bespilotnog programa.
Njihovi balistički projektili dosezali su ciljeve u Izraelu, udaljenom više od 1.800 kilometara od Jemena. Saudijska Arabija bila je još češća meta napada, uključujući gradove, vojne položaje i energetsku infrastrukturu.
Hutisti su istovremeno koristili projektile i dronove protiv brodova u Crvenom moru. Takvi napadi u prethodnom periodu doveli su do ozbiljnog poremećaja međunarodnog pomorskog saobraćaja kroz ovaj pravac.
Dronovi su sve važniji i na samom jemenskom ratištu. Njihova upotreba za izviđanje, napade i precizno djelovanje predstavlja jednu od značajnijih promjena u odnosu na raniju fazu građanskog rata.
Odakle dolazi njihovo oružje?
Izvještaji stručnjaka Ujedinjenih nacija ukazuju na kombinaciju domaće proizvodnje, razvoja vlastitih tehnologija i stranog snabdijevanja.
Uprkos embargu UN-a, oružje i vojna oprema do Jemena su stizali kopnenim i pomorskim rutama. Među zaplijenjenom opremom nalazili su se dijelovi projektila, motori i sistemi za upravljanje dronovima, navigacijska oprema i drugo naoružanje.
U ranijim izvještajima UN-a pronađeni su i elementi iranske proizvodnje, uključujući dijelove balističkih projektila, protutenkovsko oružje i kompletne bespilotne letjelice.
Iran zvanično negira da naoružava hutiste, ali iranski izvori su ranije navodili da Teheran svojim jemenskim saveznicima pruža oružje i stručnu pomoć.
Procjene Međunarodnog instituta za strateške studije iz 2025. ukazuju da su hutisti značajno razvili vlastitu proizvodnju, ali da i dalje zavise od Irana za određene napredne tehnologije i vojne sposobnosti.
Vojska od stotina hiljada boraca
Razvoj hutista nije se zaustavio na raketama i dronovima.
Stručnjaci UN-a procjenjuju da njihova oružana struktura broji oko 350.000 ljudi, uz napomenu da je dio boraca regrutovan prije punoljetstva.
Njihove taktike uključuju infiltraciju, napade dronovima, artiljerijsko djelovanje, miniranje i korištenje improviziranih eksplozivnih naprava.
Videozapisi koje hutisti objavljuju posljednjih sedmica pokazuju dio njihove opreme: kamione i druga vozila, artiljeriju, oklopna vozila, tenk, različite vrste lakog i teškog naoružanja te sisteme za ometanje dronova.
Dio prikazane opreme zaplijenjen je od snaga koje podržava Saudijska Arabija. Međutim, većina tih snimaka prikazuje opremu izvan borbenih operacija, pa se iz njih ne može samostalno procijeniti njena stvarna upotrebljivost.
Iran i Hezbollah kao ključna podrška
Vojni razvoj hutista teško je odvojiti od odnosa s Iranom i Hezbollahom.
Prema navodima stručnjaka koji prate sukob, obuka koju su pružali iranski i Hezbollahovi operativci počela je nakon Arapskog proljeća i postepeno je mijenjala način na koji je grupa organizovana i vodila rat.
Stručnjaci UN-a navode da su Hezbollahovi operativci zaduženi za raketne i bespilotne sisteme sarađivali s hutistima i tokom 2025. godine.
U izvještajima se spominje i prisustvo Abdolreze Shahlaeija, visokog operativca iranskih Kuds snaga, koji je prema tim navodima određeno vrijeme djelovao u Jemenu i sarađivao s hutistima.
Hutisti tako danas više nisu samo jedna od brojnih oružanih grupa u dugotrajnom jemenskom ratu. Kontrolom dijelova obale Crvenog mora i pritiskom na Bab el-Mandeb dobili su mogućnost da utiču na pomorski saobraćaj, energetsku sigurnost i širu regionalnu ravnotežu snaga.
Jemenski sukob time je ponovo postao dio mnogo šireg sukoba interesa koji povezuje Bliski istok, Iran, Saudijsku Arabiju, Izrael i najvažnije svjetske pomorske trgovačke pravce.
SAUDIJSKA ARABIJA BOMBARDOVALA POLOŽAJE HUTA nakon pada Moče
