Kataklizma, potres, opća opasnost – tim riječima njemački komentatori opisuju politički šok nakon prošlosedmične pobjede krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) u Saskoj-Anhaltu. Sa gotovo 44 posto glasova, AfD-u su nedostajala samo tri mandata za apsolutnu većinu, a njegov glavni kandidat Ulrich Siegmund sada pokušava osigurati podršku za formiranje prve pokrajinske vlade krajnje desnice u poslijeratnoj Njemačkoj.
Rezultat je doveo u pitanje i političku budućnost kancelara Friedricha Merza. Njegova vlada desnog centra predstavljana je kao posljednja prilika etabliranih stranaka da zaustave jačanje AfD-a, ali samo 16 mjeseci nakon dolaska na vlast ta strategija izgleda sve neuspješnija, piše Guardian.
Je li Merz čovjek za ovaj trenutak?
Novi loši rezultati za Merzovu Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) očekuju se na još dva pokrajinska izbora ovog mjeseca.
“Ovo je najteži poraz CDU-a u posljednjih nekoliko godina, pa i desetljeća. Nešto se promijenilo, i to ne samo u Saskoj-Anhaltu nego u cijeloj Njemačkoj”, priznao je Merz u ponedjeljak.
Brojni njegovi kritičari smatraju da 70-godišnji bivši direktor BlackRocka nije dorastao političkom trenutku. Opisuju ga kao netaktičnog lidera bez dovoljno empatije, koji javnosti šalje proturječne poruke.
Politolog Thomas Biebricher sa Univerziteta Goethe u Frankfurtu smatra da Merz ne uspijeva obaviti jedan od osnovnih zadataka političkog lidera – uvjeriti građane da prihvatanje teških odluka danas može donijeti bolju budućnost.
“Trenutno prevladava dojam da on komunikacijski ne zna javnosti objasniti brojne reforme – i žrtve koje one donose – niti za njih dobiti podršku”, rekao je Biebricher, misleći, između ostalog, na najavljene rezove u penzionom i zdravstvenom sistemu.
Oštra retorika prema migrantima
Merzova dugogodišnja stranačka suparnica Angela Merkel također ga je javno kritikovala zbog oštre retorike o migracijama. Ipak, dodala je da joj, s obzirom na ozbiljnost situacije, njegov neuspjeh ne pričinjava zadovoljstvo.
“Ovo je prekretnica – stvarna prekretnica – u historiji Savezne Republike Njemačke”, rekla je Merkel. “Kao članici CDU-a, teško mi je to gledati.”
Na konferenciji ove sedmice upozorila je i na problem komunikacije CDU-a u političkom okruženju u kojem emocije često nadjačavaju činjenice. Stranka je, naprimjer, u Saskoj-Anhaltu isticala pad nezaposlenosti i rast bogatstva.
“A onda Siegmund kaže: ‘Možda je to tačno, ali mi se tako ne osjećamo'”, rekla je Merkel.
AfD je osnovan 2013. godine kao euroskeptična stranka, a znatno je radikaliziran tokom izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, kada je Merkel otvorila granice za više od milion tražilaca azila.
Merz je preuzeo vlast uz obećanje da će stabilizirati zemlju nakon raspada vlade Olafa Scholza, vratiti privredni rast i obnoviti njemačke odbrambene sposobnosti. Njegova strategija prema AfD-u trebala se zasnivati na kompetentnom upravljanju i rješavanju problema zbog kojih su birači odlazili krajnjoj desnici.
AfD širi bazu podrške
Istovremeno je obećao prekid s Merkelinom migracionom politikom kako bi AfD-u oduzeo njegovu najjaču temu. Međutim, AfD se u međuvremenu proširio i na pitanja deindustrijalizacije, troškova života, kriminala i regionalnog identiteta te počeo jačati i izvan tradicionalnih uporišta na istoku zemlje.
Merzu nije pomoglo ni to što je uoči saveznih izbora u februaru 2025. prihvatio glasove AfD-a za strožiji prijedlog o migracijama, a zatim se pod pritiskom javnosti povukao.
Glavne njemačke stranke godinama su AfD držale izvan vlasti takozvanim “vatrozidom”, odnosno odbijanjem bilo kakve saradnje s krajnjom desnicom.
Nakon rezultata u Saskoj-Anhaltu sve je više pitanja o tome funkcionira li ta strategija uopće. Kritičari tvrde da je ona omogućila AfD-u da iz opozicije napada sporost promjena, a da pritom ne mora preuzeti odgovornost za upravljanje.
Biebricher, međutim, upozorava da sama smjena Merza ne bi riješila njemačke probleme. Ruska prijetnja, zapuštena infrastruktura, demografski pritisak, kineska konkurencija i geopolitički poremećaji ostali bi bez obzira na to ko vodi vladu.
“Ništa od toga neće nestati samo zato što neko bolje komunicira”, rekao je.
Merz je slab, ali niko ne želi njegovo mjesto
CDU-CSU poznat je po disciplini u kriznim trenucima, dijelom i zato što stranka strahuje da bi rušenje vlastitog kancelara moglo samo produbiti probleme.
Politički novinar Bernd Ulrich iz Die Zeita tvrdi da je situacija postala toliko loša da Merza upravo njegova slabost trenutno štiti.
“Merz je sada dosegnuo fazu u kojoj ga kriza – koju sam neprestano pogoršava – zapravo stabilizira”, rekao je. “CDU i vlada u cjelini nalaze se u tako lošem stanju da, koliko se može primijetiti, niko ne želi preuzeti njegovu funkciju.”
Kao mogući nasljednici već se duže vrijeme spominju premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Wüst i bavarski čelnik Markus Söder, ali nijedan zasad ne pokazuje želju za otvorenim sukobom s kancelarom.
Sljedeći test stiže već 20. septembra
Wüsta u aprilu očekuju pokrajinski izbori, a pobjeda bi mogla pojačati pritisak na Merza.
Söder, s druge strane, dijeli Merzovu procjenu da CDU-CSU mora zaoštriti retoriku o migracijama kako bi vratio birače AfD-a, iako dio politologa upravo tu strategiju smatra kontraproduktivnom.
Mnogo će zavisiti od izbora u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju 20. septembra. AfD i tamo prema anketama stoji snažno, a pobjeda u Saskoj-Anhaltu dala mu je dodatni zamah.
Merz je ove sedmice u parlamentu ponovo upozorio da AfD predstavlja prijetnju njemačkoj demokratiji, ali je istovremeno pokušao ponuditi plan izlaska iz krize.
Citirao je pismo rektora jednog teološkog fakulteta koji mu je savjetovao da ne podlegne očaju jer Njemačka i dalje ima mnogo prilika.
Merz je poručio da namjerava ostati kancelar, a svoju strategiju sažeo u nekoliko riječi: “Priznati greške, oprostiti, ponovo stati na noge i graditi budućnost.”
POLITIČKI POTRES U NJEMAČKOJ: AfD na 44 posto, CDU doživio slom
