Specijalizirana vijeća Kosova u Hagu izrekla su prvostepenu presudu u predmetu protiv četvorice nekadašnjih visokih zapovjednika i političkih lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Hashim Thaçi, Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi proglašeni su krivima za ratne zločine, dok su oslobođeni optužbi za zločine protiv čovječnosti.
Thaçi i Krasniqi osuđeni su na po 25 godina zatvora, Veseli na 18, a Selimi na 13 godina. U kazne će biti uračunato vrijeme koje su proveli u pritvoru.
Presuda je izrečena 16. septembra 2026., nakon postupka koji je počeo u aprilu 2023. godine. Dokazni postupak zaključen je u decembru 2025., a završne riječi održane su u februaru 2026.
Za šta su proglašeni krivima
Sud je četvoricu optuženih proglasio krivima za četiri kategorije ratnih zločina: proizvoljno hapšenje i pritvaranje, okrutno postupanje, mučenje i ubistva.
Prema nalazima vijeća, najmanje 385 osoba bilo je proizvoljno pritvoreno, 49 je bilo izloženo okrutnom postupanju, 303 osobe mučene su, dok je najmanje 96 ljudi ubijeno.
Sud je zaključio da su žrtve uglavnom bile osobe koje su pripadnici OVK smatrali protivnicima svojih političkih ili vojnih ciljeva. Među njima su bili Albanci povezani s drugim političkim i vojnim strukturama, uključujući Demokratski savez Kosova (LDK) i FARK, osobe za koje se sumnjalo da su povezane sa saveznom ili srpskim vlastima, kao i pripadnici srpske i romske zajednice.
Vijeće je pritom zaključilo da su Thaçi, Veseli, Selimi i Krasniqi značajno doprinijeli ostvarivanju zajedničkog kriminalnog cilja usmjerenog prema osobama koje su smatrane preprekama političkim i vojnim ciljevima OVK.
Thaçi, Veseli, Selimi i Krasniqi imali različite uloge
U slučaju Thaçija, sud je utvrdio da je imao ključnu ulogu u formuliranju i provođenju zajedničkog cilja. Vijeće je također zaključilo da je lično učestvovao u određenim zločinima, uključujući hapšenje, proizvoljno pritvaranje i ispitivanje 13 poslanika te slučaj Behajdina Allaqija, koji je uhapšen, pritvoren, prebačen i ubijen.
Za Veselija je sud posebno razmatrao njegovu tadašnju funkciju šefa Obavještajne uprave OVK. Prema presudi, njegova odgovornost uključivala je identifikaciju i praćenje osoba osumnjičenih za saradnju s protivničkim strukturama, a vijeće je zaključilo da je učestvovao u procesu njihovog identificiranja i targetiranja.
U slučaju Selimija, sud je uzeo u obzir njegove funkcije u Generalštabu OVK, Operativnoj upravi i kao generalnog inspektora. Vijeće je zaključilo da nije osigurao poštivanje međunarodnog humanitarnog prava te da je tolerirao ozbiljna kršenja tih pravila.
Krasnići je, prema nalazima vijeća, kao član Generalštaba i Političke uprave, glasnogovornik i zamjenik komandanta OVK imao važnu ulogu u formuliranju i provođenju politike usmjerene prema protivnicima. Sud je posebno naveo njegova javna saopćenja, govore i druge aktivnosti povezane s politikom OVK.
Oslobođeni optužbi za zločine protiv čovječnosti
Iako je sud utvrdio odgovornost za ratne zločine, četvorica optuženih nisu proglašena krivima za šest tačaka optužnice koje su se odnosile na zločine protiv čovječnosti: progon, zatvaranje, druga nehumana djela, mučenje, ubistva i prisilne nestanke.
Ključan razlog bio je standard dokazivanja. Vijeće je zaključilo da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da je postojao široko rasprostranjen ili sistematski napad usmjeren protiv civilnog stanovništva u smislu potrebnom za pravnu kvalifikaciju zločina protiv čovječnosti.
Optuženi su također oslobođeni odgovornosti za određene pojedinačne incidente koji su bili navedeni u optužnici.
Presuda nije pravosnažna
Današnja presuda je prvostepena i može biti predmet žalbe.
Odbrane četvorice osuđenih već su najavile osporavanje presude pred žalbenim vijećem. Konačan ishod postupka tako još nije poznat.
Suđenje je počelo 3. aprila 2023. godine, a prema podacima Specijaliziranih vijeća, u postupku je učestvovalo 156 žrtava.
KURTI DOBIO MANDAT: Samoopredjeljenje tvrdi da ima većinu za novu vladu Kosova
