Vršiteljica dužnosti predsjednika Kosova Albulena Haxhiu dala je mandat Albinu Kurtiju za sastavljanje nove vlade, nakon što je njegovo Samoopredjeljenje (LVV) zvanično predložilo svog lidera za mandatara.
Odluka dolazi neposredno nakon što je konstituirana Skupština Kosova, čime je otvoren put za formiranje izvršne vlasti i izlazak iz višemjesečne političke blokade.
Kurti bi već u nedjelju, 13. septembra, u 14 sati trebao predstaviti sastav i program nove vlade te zatražiti povjerenje zastupnika.
Samoopredjeljenje tvrdi da trenutno ima podršku 62 zastupnika – svojih 53 poslanika i devet predstavnika manjinskih zajednica. Za izbor vlade potrebna je najmanje 61 ruka.
Skupština konstituirana bez PDK-a
Konstituiranje parlamenta bilo je mjesecima glavna prepreka formiranju vlasti. Skupština je konačno proglašena konstituiranom nakon izbora potpredsjednika iz redova Demokratskog saveza Kosova (LDK) i manjinskih zajednica.
Demokratska partija Kosova (PDK) nije učestvovala u tom dijelu sjednice. Stranka je ranije povukla kandidaturu Vlore Çitaku za potpredsjednicu, insistirajući da se njeno pravo na mjesto u Predsjedništvu parlamenta ne može zaobići.
Kandidat LDK-a Kujtim Shala izabran je sa 75 glasova.
Nakon osam neuspjelih pokušaja da se izabere predstavnik srpske zajednice, za potpredsjednicu je izabrana Tanja Vujović, uz podršku zastupnika Samoopredjeljenja i dijela LDK-a. Za predstavnicu ostalih nesrpskih manjinskih zajednica izabrana je bošnjačka zastupnica Emilija Rexhepi.
Nakon tih glasanja Haxhiu je objavila da se Skupština smatra konstituiranom.
Takvo tumačenje oslanja se na raniju odluku Ustavnog suda prema kojoj parlament, pod određenim okolnostima, može funkcionirati i bez jednog člana svog Predsjedništva ako je njegov izbor onemogućen, a postoji dovoljan kvorum za odlučivanje.
PDK najavljuje žalbu Ustavnom sudu
Demokratska partija Kosova odbacuje takvo tumačenje.
Zastupnik PDK-a Përparim Gruda tvrdi da se odluka Ustavnog suda ne može primijeniti na trenutnu situaciju. Prema njegovom tumačenju, PDK nije odustao od prava da predloži svog potpredsjednika, već je privremeno zaustavio taj proces dok Ustavni sud ne razjasni sporna pitanja.
Stranka je najavila da će zatražiti novu ocjenu Ustavnog suda.
Kurti, s druge strane, poručuje da će zastupnici Samoopredjeljenja podržati kandidata PDK-a čim ta stranka bude spremna da ga predloži.
Većina za vladu postoji, ali predsjednik države ostaje problem
Samoopredjeljenje je na prijevremenim parlamentarnim izborima 7. juna osvojilo 53 mandata. Uz podršku manjinskih zastupnika, tvrdi da sada raspolaže sa 62 glasa, što je dovoljno za izbor vlade.
Međutim, ta većina nije dovoljna za izbor novog predsjednika Kosova.
Za izbor šefa države u prva dva kruga potrebno je 80 glasova, zbog čega će Samoopredjeljenje morati tražiti podršku drugih političkih stranaka.
Upravo je pitanje konstituiranja Skupštine sedmicama bilo u središtu političkog spora. Samoopredjeljenje je insistiralo na tome da se parlament ne konstituira dok se ne postigne dogovor o izboru predsjednika.
Situacija se djelimično promijenila 31. augusta, kada su Samoopredjeljenje i PDK objavili da će podržati zajedničku kandidaturu Bekima Sejdiua za predsjednika Kosova.
Taj dogovor, međutim, izazvao je nove podjele unutar LDK-a. Šest od ukupno 18 zastupnika te stranke najavilo je da neće podržati Sejdiua.
Mandat za sastavljanje vlade sada je formalno kod Kurtija. Njegov prvi test bit će da dokaže da 62 najavljena glasa zaista ima u skupštinskoj sali.
KOSOVO ZBOG POLITIČKE KRIZE rizikuje gubitak miliona iz evropskog fonda
