Škotska, Wales i Sjeverna Irska prvi put će zajednički nastupiti sa zahtjevom za pravo svojih naroda da odlučuju o vlastitoj državnoj budućnosti. Čelnici triju devoluiranih nacija Ujedinjenog Kraljevstva sastat će se u ponedjeljak u Cardiffu, gdje bi trebali potpisati deklaraciju o pravu na samoopredjeljenje i dogovoriti tješnju političku saradnju.
Na sastanku će učestvovati škotski premijer John Swinney, velški premijer Rhun ap Iorwerth i premijerka Sjeverne Irske Michelle O'Neill, uz predsjednicu Sinn Féina Mary Lou McDonald. Sve četiri političke figure zagovaraju različite oblike prekida sadašnjeg ustavnog poretka unutar Ujedinjenog Kraljevstva.
Sastanak dolazi u trenutku kada su stranke koje zagovaraju neovisnost ili ujedinjenje s Irskom prvi put na vlasti u sve tri nacije.
Zajednička deklaracija
Prema pisanju Telegrapha, čelnici će potvrditi pravo Škotske, Walesa i Sjeverne Irske na demokratsko odlučivanje o vlastitom ustavnom statusu. Njihove stranke trebale bi potpisati i memorandum o razumijevanju kojim se obavezuju na saradnju.
Dogovor bi obuhvatio četiri područja: ekonomiju, energetiku, evropska pitanja i međunarodnu saradnju te samoopredjeljenje.
Škotska i Wales žele mogućnost da postanu nezavisne države i potom članice Evropske unije, dok Sinn Féin zagovara ujedinjenje Sjeverne Irske s Republikom Irskom, što bi otvorilo put njenom ostanku u EU-u.
„Po prvi put u historiji Škotsku, Wales i Sjevernu Irsku vode premijeri koji podržavaju neovisnost. Ne može biti jasnijeg znaka da status quo nije održiv i da se Westminster mora pripremiti za budućnost nakon UK-a“, izjavio je Swinney.
KANADA SE OKREĆE EVROPI: Carney traži novu ekonomsku i političku osovinu
Pritisak na Westminster
Zajednički nastup dodatno povećava pritisak na britansku vladu. Premijer Andy Burnham ranije je rekao da bi mogao odobriti novi referendum o škotskoj neovisnosti ako za njega postoji „jasan konsenzus“, ali je potom poručio da ga neće biti prije narednih parlamentarnih izbora.
Swinney smatra da bi Burnham mogao ostati upamćen kao „posljednji premijer Ujedinjenog Kraljevstva“.
Škotska, međutim, nema pravo jednostrano raspisati referendum o neovisnosti. Isto važi i za Wales. Zato je deklaracija iz Cardiffa prije svega politički pritisak na Westminster, ali i pokušaj da se pitanje budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva iz pojedinačnih nacionalnih kampanja pretvori u zajednički politički projekat.
Sinn Féin želi referendum o ujedinjenju Irske
Sinn Féin na sastanak dolazi s najkonkretnijim zahtjevom. Stranka smatra da treba početi pripreme za referendum o ujedinjenju Irske.
Prema Sporazumu na Veliki petak, britanska vlada može raspisati takav referendum ako procijeni da postoji vjerovatnoća da bi većina građana Sjeverne Irske glasala za izlazak iz Ujedinjenog Kraljevstva.
„Ujedinjenje Irske nije neka daleka težnja. Rad na izgradnji nove Irske mora početi sada“, poručili su iz Sinn Féina.
Dodatnu težinu toj temi dale su i riječi američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je tokom posjete Dublinu rekao da bi „volio vidjeti ujedinjenu Irsku“ i ocijenio da bi pripajanje Sjeverne Irske Republici Irskoj bilo „sjajna stvar“.
Wales traži i veće ovlasti
Velška stranka Plaid Cymru, osim pitanja mogućeg osamostaljenja, traži veće fiskalne i političke ovlasti. Među zahtjevima su prihodi od Crown Estatea, uključujući sredstva povezana s korištenjem morskog dna za offshore vjetroelektrane, kao i veće nadležnosti nad policijom i željeznicom.
Zajednički nastup u Cardiffu zato nije samo koordinacija stranaka koje žele promjenu ustavnog statusa svojih zemalja. On pokazuje da se unutar Ujedinjenog Kraljevstva sve otvorenije formira politički blok koji dovodi u pitanje njegovu sadašnju teritorijalnu i ustavnu strukturu.
Za sada nije izvjesno hoće li taj pritisak dovesti do novih referenduma. Ali činjenica da Škotska, Wales i Sjeverna Irska prvi put zajednički postavljaju pitanje prava na samoopredjeljenje predstavlja novu političku fazu u raspravi o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva.
VELIKA BRITANIJA NE PODRŽAVA PRIMIRJE U GAZI: Izrael ne krši međunarodno pravo
