Crna Gora, dosad najnaprednija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, suočava se s ozbiljnim političkim zastojem. Hrvatska je odlučila otvorena bilateralna pitanja pretvoriti u prepreku u završnici pristupnih pregovora, a zaključci samita EU-a pokazuju da Podgorica više nema ni ranije očekivani vremenski okvir za njihov završetak.
Zagreb je postavio osam zahtjeva koji se odnose na pregovaračka poglavlja 23, o pravosuđu i osnovnim pravima, i 31, o vanjskoj, sigurnosnoj i odbrambenoj politici. Za njihovo zatvaranje potrebna je saglasnost svih država članica, što Hrvatskoj daje mogućnost da uspori ili blokira cijeli proces.
Crna Gora je dosad privremeno zatvorila 21 od ukupno 33 poglavlja, a za nju je već počela i izrada pristupnog ugovora. Ipak, preostalih 12 poglavlja nije moguće zatvoriti samo tehničkim ispunjavanjem obaveza: konačna odluka zavisi i od političkog dogovora unutar EU-a.
Brisel ublažio očekivanja
Podgorica je namjeravala završiti pregovore do kraja 2026. godine. Kako je taj rok postajao sve manje ostvariv, u evropskim institucijama počelo se govoriti o početku 2027. Sada je, međutim, neizvjesno hoće li proces biti okončan i u prvoj polovini naredne godine, tokom litvanskog predsjedavanja Vijećem EU-a.
Najjasniji signal promjene stigao je iz zaključaka Evropskog vijeća. U ranijem nacrtu spominjalo se postizanje dogovora o privremenom zatvaranju svih poglavlja do kraja godine, kao i što skorija finalizacija pristupnog ugovora. U konačnom dokumentu rok je izostavljen, a ambicija da se zatvore sva poglavlja zamijenjena je formulacijom o nastavku rada na preostalim poglavljima. Dio o finalizaciji ugovora također je uklonjen.
Te promjene nisu samo diplomatsko ublažavanje jezika. One pokazuju da EU više ne želi potvrditi konkretan rok za završetak procesa, dok otvorena pitanja s Hrvatskom ostaju neriješena.
Hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio je da je Zagreb insistirao na izmjenama zaključaka. Poručio je da Crna Gora treba nastaviti razgovore s Hrvatskom i riješiti sporna pitanja. Nakon samita izjavio je da druge članice nisu vršile pritisak na Hrvatsku te da mnoge razumiju njenu poziciju.
Prema diplomatskim izvorima koje je citirao Radio Slobodna Evropa, tokom rasprave lidera nije bilo ozbiljnijeg protivljenja hrvatskim rezervama. To upućuje na problem koji Podgorica ne može riješiti samo bilateralnim razgovorima: Zagreb zasad ima prostor da svoju poziciju zadrži bez značajnijeg pritiska ostalih članica.
Politički spor u završnici pregovora
Slučaj Crne Gore pokazuje koliko je završnica pristupanja EU-u izložena bilateralnim sporovima. Iako je Podgorica ostvarila najveći napredak među kandidatima, tehnički rezultati ne garantuju politički završetak procesa. Svaka članica može usporiti zatvaranje poglavlja, a pristupni ugovor na kraju moraju ratifikovati sve države članice, uključujući Hrvatsku.
Za Crnu Goru zato više nije ključno samo koliko je obaveza ispunila nego može li postići dogovor sa Zagrebom. Bez toga, članstvo koje se donedavno predstavljalo kao dostižan cilj u skoroj budućnosti ostaje bez pouzdanog roka.
HRVATSKA POSTAVLJA OSAM USLOVA CRNOJ GORI: Neriješeni sporovi mogli bi usporiti ulazak u EU
