Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) otvorilo je predmet u vezi s filmom Sarajevo Safari, o strancima koji su pucali na civile opkoljenog Sarajeva.
To je potvrdila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, koja je krajem septembra podnijela krivičnu prijavu.
“Smatram ispravnim i svojom obavezom ovako reagirati na iznesene činjenice u dokumentarnom filmu Sarajevo Safari, režisera Mirana Zupaniča, prema kojem su strani državljani – ‘lovci na ljudske glave’ plaćali da tokom sarajevske opsade pucaju po nedužnim civilima”, izjavila je Karić.
Karić je zvanično podnijela krivičnu prijavu protiv NN lica koja su “sijala smrt” po Sarajevu i njihovih pomagača, piše RSE.
Tužilaštvo BiH je obavijestilo gradonačelnicu kako je u ovom predmetu imenovan tužilac.
“Određen je postupajući tužilac u Posebnom odjelu za ratne zločine, koji će u narednom periodu, zajedno s partnerskim institucijama i agencijama, poduzeti potrebne mjere radi provjera navoda iz prijave. Nakon donošenja tužilačke odluke, o istoj ćete, kao podnositeljica prijave, biti pismeno obaviješteni”, naveli su iz Tužilaštva BiH.
Na moj upit u kojoj fazi se nalazi Krivična prijava koju sam podnijela Tužilaštvu BiH a vezano za dokumentarni film Sarajevo Safari, stigao je odgovor: pic.twitter.com/r7YtmUoxKc
— Benjamina Karić (@BenjaminaKaric) November 1, 2022
Al Jazeera Balkans je 31. oktobra prikazala dokumentarac Sarajevo Safari, slovenskog autora Mirana Zupaniča.
Film govori o bogatim strancima koji su plaćali da s položaja Vojske Republike Srpske gađaju civile u opkoljenom gradu.
Film je premijerno prikazan na ovogodišnjem festivalu AJB DOC.
Za terorisanje i snajperisanje građana Sarajeva je, između ostalog, na doživotnu kaznu zatvora pred Haškim tribunalom osuđen bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić, dok je prvostepenom presudom za iste zločine doživotno presuđen i bivši komandant Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić.
Opsada Sarajeva
Opsada Sarajeva, najduža opsada u modernoj historiji ratovanja, počela je 6. aprila 1992. godine. Sarajevo je 44 mjeseca bilo odsječeno od ostatka svijeta.
Četvorogodišnja opsada Sarajeva zvanično je okončana 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme ubijeno je više od 10.000 vojnika i civila.
Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo.
Rekord od 3.777 ispaljenih granata zabilježen je 22. jula 1993. godine.
Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti.
Veći dio opsade grad je bio bez vode, gasa i struje. Bolnice i drugi civilni objekti (škole, ambulante, humanitarne kuhinje, groblja, pijace, parkovi, kuće i zgrade, izbjeglički centri i dr.) su bili stalna meta artiljerijskog i snajperskog djelovanja.
Nakon referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, većina građana – 64 posto njih – izašlo je na referendum, a 99 posto odabralo je izlazak iz Jugoslavije.
Rezultati referenduma su u Parlamentu Bosne i Hercegovine prihvaćeni 6. marta 1992.
Nakon sticanja nezavisnosti i izlaska iz jugoslovenske federativne zajednice u Bosni i Hercegovini se zaoštrava sigurnosno-politička situacija, a na brdima u iznad Sarajeva raspoređene su snage Jugoslovenske narodne armije, kasnije Vojska Republike Srpske.
