Prijedlog takozvanog „briselskog modela“ za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji zagovara hrvatski Domovinski pokret, izazvao je nove političke polemike uoči općih izbora 2026. godine. Predlagači tvrde da bi se time riješio dugogodišnji spor oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva, bez stvaranja novih teritorijalnih jedinica ili „trećeg entiteta“, dok stručnjaci upozoravaju da bi takvo rješenje dodatno učvrstilo etničke podjele.
Suština prijedloga jeste formiranje dva odvojena biračka registra u Federaciji BiH – hrvatskog i bošnjačkog. Građani bi unaprijed birali kojem registru pripadaju, a glasovi bi se računali odvojeno, čime birači iz jednog registra ne bi mogli utjecati na izbor kandidata drugog naroda.
Međutim, profesor političkih nauka na Srednjoevropskom univerzitetu u Beču Daniel Bochsler smatra da se predloženi model pogrešno predstavlja kao rješenje inspirirano Briselom.
„To nije briselski model, nego njegova pogrešna interpretacija. Umjesto slobodnog izbora birača na svakim izborima, uvodi se trajna podjela biračkog tijela, što može dodatno produbiti etničke podjele“, ocijenio je Bochsler.
Sličnog je stava i Florian Bieber, profesor Univerziteta u Grazu, koji ističe da u Briselu građani mogu birati između frankofonskih i flamanskih lista bez prethodne registracije te svoj izbor mogu mijenjati na svakim izborima. Prema njegovim riječima, takav sistem nije uporediv s prijedlogom koji se sada zagovara za BiH.
Ustavne i pravne prepreke
Stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje etničkih biračkih registara otvorilo ozbiljna ustavna pitanja. Davor Trlin, ekspert za ustavno pravo, smatra da bi takav model predstavljao nastavak etnizacije političkog sistema i bio teško primjenjiv u bosanskohercegovačkim okolnostima.
Prema njegovim riječima, BiH se ne može porediti s Belgijom, koja je stabilna demokratija izgrađena kroz višedecenijske političke kompromise, dok je BiH i dalje opterećena posljedicama rata i dubokim političkim nepovjerenjem.
Trlin upozorava i da bi novi sistem dodatno pogoršao položaj građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, uprkos presudama Evropskog suda za ljudska prava koje već godinama ukazuju na diskriminaciju u postojećem izbornom modelu.
Brčko kao primjer ili upozorenje?
Domovinski pokret kao argument navodi iskustvo Brčko distrikta, gdje građani mogu ostvarivati biračka prava kroz entitetske sisteme Federacije BiH ili Republike Srpske.
No, bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić smatra da Brčko nije dokaz uspješnosti takvog modela, već primjer njegovih slabosti.
„Ljudi su često birali sistem koji im je politički više odgovarao. To nije bio principijelan izbor, nego politička kalkulacija“, upozorava Šehić.
Dodaje da se Brčko ne može porediti s prijedlogom koji predviđa podjelu birača unutar jednog političkog sistema, te podsjeća da je ključni problem bh. izbornog sistema i dalje diskriminacija građana koji ne žele ili ne mogu biti svrstani u etničke kategorije.
Stari spor oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva
Rasprava o izmjenama izbornog sistema ponovo je otvorena zbog dugogodišnjeg spora oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a BiH godinama osporavaju legitimitet izbora Željka Komšića, tvrdeći da je biran dominantno glasovima bošnjačkih birača.
Upravo zbog toga zagovornici novog modela insistiraju na odvojenom brojanju glasova, dok kritičari upozoravaju da bi takvo rješenje trajno institucionaliziralo etničke podjele umjesto da ih prevaziđe.
Savjetnik u Predsjedništvu BiH Slaven Kovačević ocijenio je da se iza tehničkih prijedloga zapravo krije pokušaj političkog preuređenja države.
„Ovo se predstavlja kao izborna reforma, ali suštinski znači dodatno produbljivanje etničkih linija u političkom sistemu BiH“, poručio je Kovačević.
Uoči izbora 2026. godine, pitanje reforme izbornog sistema ponovo se vraća u fokus političkih rasprava, ali ostaje neizvjesno postoji li mogućnost postizanja šireg političkog dogovora o promjenama koje bi zadovoljile i domaće aktere i evropske standarde.
ROK ISTIČE U FEBRUARU: BiH pred rizikom ulaska na „sivu listu“ zbog pranja novca
