Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama i Saboru odredio rok da do 1. oktobra da uskladi taj Zakon s Ustavom.
Za ukidanje Zakona je od 12 prisutnih ustavnih sudaca glasalo njih 11, a jedan je bio protiv i on će napisati izdvojeno mišljenje.
Uz njega je još šestero sudija najavilo podupiruća izdvojena mišljenja u kojima će se osvrnuti na neke od dijelova obrazloženja odluke koju su podržali, piše SB.
Na ovaj potez Ustavni se sud odlučio samoinicijativno (bez da je iko zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama), ili tačnije na inicijativu ustavnog sudije Gorana Selanca, nakon što je Sabor gotovo 13 godina ignorirao upozorenje Ustavnog suda dano 2010.
Još 2010. Ustavni je sud u posebnom izvještaju pozvao Sabor da izborne jedinice uskladi sa zakonskom obvezom koja nalaže da se broj birača po izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od pet posto, a ta granica je probijena već na parlamentarnim izborima 2007., na kojima je HDZ osvojio vlast, a bivši HDZ-ov premijer Sanader po drugi put zaredom postao premijer.
Ovaj put Ustavni sud se odlučio za radikalniju mjeru, i ukinuo Zakon o izbornim jedinicama, i time Saboru oduzeo mogućnost da ignorira upozorenja o nezakonitosti izbornih jedinica odnosno o narušavanju načela jednake vrijednosti biračkoga glasa na parlamentarnim izborima.
Ova je odluka posebno važna i kada je situacija u BiH u pitanju. Podsjetimo, visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona u BiH i na taj način jedan dio birača doveo u povlašten položaj.
Na dan općih izbora u BiH (nedjelja, 2.10) visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo je odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i ustava FBiH koji je donio promjene u skladu sa očekivanjima HDZ-a i time pojačao nejednakost.
Odlukom visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta povećan je broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, dok je „ostalim” omogućeno da budu zastupljeni u federalnom Domu naroda. Izmjene su nazvane „Paket funkcionalnosti”, a njima se, prema prvim tumačenjima, ukida mogućnost da dvije trećine delegata u jednom etničkom klubu mogu svaku odluku proglasiti pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa.
„Dom naroda sastoji se od osamdeset delegata, i to po dvadeset tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest delegata iz reda Ostalih”, piše u amandmanu koji je nametnut na Ustav Federacije BiH odlukom visokog predstavnika. Ovom odlukom nije prekršen princip da svaki kanton daje po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata, ali će se sada ova stavka odnositi i na „ostale”. Klub „ostalih” povećava se na 11, i svaki kanton će biti u mogućnosti delegirati jednog delegata iz ovog kluba, što do sad nije bio slučaj.
Naprimjer, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, živi 118 hiljada Hrvata, 92 hiljade Bošnjaka i šest hiljada Srba. Taj kanton će, prema odredbama Christiana Schmidta, u federalni Dom naroda delegirati pet Hrvata, dva Srbina i samo jednog Bošnjaka. Dakle, 118 hiljada Hrvata delegira pet Hrvata. Šest hiljada Srba delegira dva Srbina. A 92 hiljade Bošnjaka samo jednog Bošnjaka. Četiri puta je, dakle, jedan Hrvat iz Mostara vrjedniji od jednog mostarskog Bošnjaka.
