Hamas je ranije imao veze s globalnom organizacijom Muslimansko bratstvo, no te veze su raskinute 2017. godine.
Godine 1989. Hamas je pokrenuo svoju oružanu borbu protiv Izraela, kolonijalne doseljeničke države, kako bi stvorio neovisnu palestinsku državu, što je ideja koju čak i međunarodna zajednica podržava kao dio dvodržavnog rješenja, navodi Klix.
Još jedna važna tačka diferencijacije je način na koji su te organizacije angažovane na međunarodnoj sceni. Dok dio zapadnih zemalja, zajedno s Izraelom, smatra Hamas terorističkom organizacijom, bitno je napomenuti da neke zemlje i međunarodna tijela ne dijele to mišljenje.
Nasuprot tome, ISIL je univerzalno osuđivan i gotovo svaka nacija ga je označila kao terorističku organizaciju. Međunarodni konsenzus o ISIL-u jasniji je zbog njegove globalne terorističke mreže i nehumanih postupaka.
Ideološke i političke razlike
Također, ISIL je u više navrata pozivao muslimane na pobunu protiv svojih vlada i država, dok Hamas nema ambiciju da kreira nezadovoljstvo među Jevrejima u Izraelu.
Pored ideoloških postoje i velike političke razlike. Hamas je učestvovao na izborima i pobijedio voljom većine, s druge strane ISIL uopće ne priznaje demokratiju niti prinicip političkog predstavljanja.
Ismail Haniyeh, šef političkog ureda Hamasa, rekao je 2021. godine da Palestinci “mogu izgraditi politički sistem na temeljima pravde i demokracije”.
Izjednačavanje Hamasa i ISIL-a je pojednostavljen pristup koji zanemaruje složenost Bliskog istoka. Iako su obje koristile nasilje u potrazi za ciljevima, ključno je priznati razlike između nacionalističke palestinske organizacije i globalne džihadističke grupe.
Hamas je nastao iz istog onog društva kojim sada vlada. Iako se iz Izraela može čuti druga teza, općeprihvaćena stvar je da se Hamas bori za legitimitet te da ne želi nametnuti pokornost. S druge strane ISIL je želio upravo to, nasiljem i terorom nametnuti se kao svjetski faktor.
