Advokatski tim predsjednika entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, uputio je 6. augusta zahtjev Sudu Bosne i Hercegovine za preinačenje izrečene zatvorske kazne u novčanu.
Riječ je o zakonskoj mogućnosti propisanoj Krivičnim zakonom BiH, prema kojoj se jedan dan zatvora može zamijeniti uplatom od 100 KM (približno 50 eura). Ako Sud usvoji zahtjev, Dodik bi umjesto jednogodišnje zatvorske kazne platio oko 36.500 KM (nešto više od 18.000 eura).
Iako je ranije javno odbacio pravosnažnu presudu, zahtjev za konverziju kazne u novčanu ipak se tumači kao faktičko prihvatanje sudske odluke.
Pravna pozadina slučaja
Dodik je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora te šest godina zabrane obavljanja bilo koje javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Presuda se odnosi na njegovo potpisivanje ukaza o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno stavio van snage.
Spornim zakonima Narodna skupština RS-a pokušala je osporiti primjenu odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji entiteta RS, čime su institucije RS-a ušle u direktan pravni sukob s državnim poretkom.
U istom predmetu, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, Miloš Lukić, pravosnažno je oslobođen optužbi.
Posljedice presude: Gubitak mandata i najava opstrukcija
Nakon pravosnažnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta donijela odluku o oduzimanju Dodikovog mandata predsjednika Republike Srpske. Mandat mu je bio potvrđen nakon općih izbora 2022. godine. Protiv ove odluke moguće je podnijeti žalbu, a konačnu riječ dat će Sud BiH.
Ova odluka CIK-a otvara put ka raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, no istovremeno su izražene sumnje u mogućnost njihove opstrukcije iz samog entiteta.
Dodik je kao odgovor na odluku CIK-a najavio održavanje referenduma o njegovom mandatu, iako Ustav BiH ne predviđa mogućnost organiziranja referenduma na entitetskom nivou o pitanjima iz nadležnosti države.
