Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održalo je redovnu polugodišnju raspravu o Bosni i Hercegovini u trenutku kada se međunarodna zajednica suočava s novom fazom političke krize u zemlji – obilježenom odlaskom visokog predstavnika Christiana Schmidta, rastućim tenzijama između velikih sila i sve otvorenijim sukobom oko budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR).
Sjednica je protekla u atmosferi dubokih podjela između zapadnih država s jedne, te Rusije i Kine s druge strane, dok su domaći i regionalni akteri dodatno zaoštrili retoriku o unutrašnjem uređenju BiH, ulozi međunarodne zajednice i mogućim političkim posljedicama pred predstojeće izbore.
Schmidt je, uprkos protivljenju Rusije, dobio riječ pred Vijećem sigurnosti nakon što je kineski predsjedavajući Geng Shuang odobrio njegovo obraćanje. U svom izlaganju upozorio je da politika oslanjanja isključivo na „domaća rješenja“ nije donijela stvarni napredak te da BiH i dalje ostaje opterećena političkim blokadama, osporavanjem teritorijalnog integriteta i glorifikacijom ratnih zločinaca.
Posebno je naglasio da neriješeno pitanje državne imovine i institucionalne blokade nastavljaju usporavati ekonomski razvoj i evropski put zemlje.
Njegovo obraćanje uslijedilo je svega dan nakon što je zvanično potvrdio da napušta funkciju visokog predstavnika nakon gotovo pet godina mandata. Kao razlog naveo je lične okolnosti, ali je istakao da će ostati na dužnosti do imenovanja nasljednika, što bi, prema njegovim riječima, trebalo biti završeno do kraja juna.
Washington najavio novu fazu za BiH
Sjedinjene Američke Države poslale su jednu od politički najznačajnijih poruka sa sjednice poručivši da OHR „nikada nije trebao biti trajna institucija“.
Američka predstavnica Tammy Bruce izjavila je da naredni visoki predstavnik treba postepeno prenijeti odgovornosti na domaće institucije i političke aktere, ocjenjujući da BiH ulazi u novu političku fazu.
Iako je Washington zahvalio Schmidtu na mandatu, američka pozicija jasno sugerira da Zapad želi redefinisati ulogu međunarodne supervizije u BiH, ali bez naglog povlačenja međunarodnog prisustva.
Za razliku od SAD-a, Velika Britanija snažno je branila OHR i tzv. bonske ovlasti, upozoravajući da međunarodna zajednica mora reagirati kada su demokratske institucije ugrožene, posebno u izbornoj godini.
Francuska je također podržala nastavak međunarodnog nadzora, naglašavajući da su separatističke politike neprihvatljive i da budućnost BiH vidi isključivo unutar Evropske unije.
Moskva i Peking traže kraj OHR-a
Rusija i Kina ponovo su osporile legitimitet Christiana Schmidta, tvrdeći da njegovo imenovanje nikada nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN-a.
Ruski ambasador Vasilij Nebenzia optužio je zapadne zemlje za „miješanje u unutrašnje odnose BiH“, pozivajući na hitno zatvaranje OHR-a i potpuno prepuštanje političkog procesa domaćim akterima.
Moskva je dodatno podigla tenzije zahtjevom za puštanje Ratka Mladića na privremeno liječenje ili njegovo prebacivanje u Srbiju, dok je za Radovana Karadžića ustvrdila da se nalazi u „nehumanim uslovima“ u britanskom zatvoru.
Kina je zauzela nešto umjereniji ton, ali je također insistirala na smanjenju vanjskog utjecaja i političkom dijalogu između konstitutivnih naroda i entiteta.
Sukob narativa između Sarajeva, Beograda i Zagreba
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović upozorio je na pokušaje destabilizacije države, optužujući političke strukture iz Republike Srpske za podrivanje državnih institucija i pravnog poretka.
Posebno je kritikovao, kako je naveo, miješanje Srbije i Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH, spominjući i nedavne političke rasprave u Zagrebu o mogućim etničkim podjelama zemlje.
Predstavnik Srbije Radomir Ilić odbacio je optužbe Sarajeva, tvrdeći da Beograd poštuje teritorijalni integritet BiH, ali insistira na „ustavnom balansu“ definisanom Daytonskim sporazumom.
Hrvatski predstavnik Hrvoje Ćurić Hrvatinić poručio je da Zagreb podržava cjelovitost BiH i njen evropski put, ali je istovremeno ponovio zahtjev za izmjenama izbornog sistema kako bi, kako je naveo, „jedan narod birao svoje legitimne predstavnike“.
Odlazak Schmidta otvara novu političku fazu
Sjednica Vijeća sigurnosti pokazala je da se pitanje Bosne i Hercegovine ponovo vraća u fokus globalnog geopolitičkog sukoba između Zapada, Rusije i Kine.
Schmidtov odlazak dolazi u trenutku kada se sve otvorenije govori o redefinisanju međunarodnog prisustva u BiH, ali bez jasnog odgovora šta dolazi nakon OHR-a.
Dok Zapad pokušava pronaći model postepenog prijenosa odgovornosti na domaće institucije, Moskva i Peking traže potpuno zatvaranje međunarodnog protektorata, a domaći politički akteri nastavljaju sukob oko same prirode države.
U takvom odnosu snaga, naredni mjeseci mogli bi odrediti ne samo budućnost OHR-a, nego i pravac u kojem će se kretati Bosna i Hercegovina nakon gotovo tri decenije međunarodnog nadzora.
