Bosna i Hercegovina već dvije decenije nema zakon o državnoj imovini, a politički sukobi oko tog pitanja sve ozbiljnije blokiraju infrastrukturne i energetske projekte širom zemlje. U fokusu se ponovo našla mogućnost intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio traženje modela za deblokadu korištenja državnog zemljišta.
U intervjuu za njemački list Süddeutsche Zeitung Schmidt je rekao da njegov tim razmatra rješenje prema kojem bi posebno nezavisno tijelo odlučivalo o korištenju državne imovine koja je trenutno pod zabranom raspolaganja. Prema njegovim riječima, određeni pomaci mogli bi biti mogući već do kraja godine.
Dvadeset godina bez rješenja
Zabrana raspolaganja državnom imovinom u BiH na snazi je od 2005. godine, kada ju je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Odluka ostaje važeća dok Parlament Bosne i Hercegovine ne usvoji zakon koji bi definisao vlasništvo i upravljanje državnom imovinom.
Problem je godinama blokiran zbog protivljenja vlasti iz Republika Srpska, koje osporavaju koncept državne imovine i pokušavaju pojedine resurse prenijeti na entitetski nivo. Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina je u više navrata poništavao zakone koje je usvajala Narodna skupština RS, podsjećajući da je pitanje državne imovine isključiva nadležnost države BiH.
Projekti stoje, investitori čekaju
Neriješen status državnog zemljišta danas direktno pogađa niz velikih investicija, posebno u energetici i saobraćajnoj infrastrukturi. Među najvažnijim projektima je Južna plinska interkonekcija, strateški plinovod kojim bi se BiH povezala s Hrvatskom i evropskom plinskom mrežom preko LNG terminala na Krku.
Trasa plinovoda dijelom prolazi preko zemljišta koje se vodi kao državna imovina, zbog čega su potrebne dodatne pravne procedure i saglasnosti. Vlasti Federacije BiH računaju na američke investitore, ali bez jasnog modela upravljanja državnim zemljištem projekat ostaje pod pravnom neizvjesnošću.
Schmidt je poručio da država mora osigurati pravnu sigurnost za velike projekte i pronaći način da zemljište bude dostupno kroz jasno regulisane mehanizme korištenja i kompenzacije.
“Problem nije pravni nego politički”
Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović smatra da pitanje državne imovine nije komplikovan pravni problem, nego prije svega politička blokada.
Prema njegovim riječima, građanima se godinama šalje poruka da je riječ o pitanju opstanka entiteta, dok se u pozadini zapravo vode borbe za kontrolu nad vrijednim resursima i velikim ekonomskim interesima.
Ademović smatra da bi jedno od mogućih rješenja mogao biti sistem koncesija, kojim bi država zadržala vlasništvo nad imovinom, dok bi entiteti, lokalne zajednice ili investitori dobijali pravo korištenja za konkretne projekte.
Komisije postoje, ali ne rade
Bosna i Hercegovina već ima institucije koje bi mogle odlučivati o pojedinačnim slučajevima korištenja državne imovine, ali su i one godinama blokirane.
Komisija za državnu imovinu BiH praktično ne funkcioniše još od 2016. godine jer institucije iz Republike Srpske odbijaju imenovati nove članove. Slična situacija je i s Komisijom za koncesije BiH, koja zbog isteka mandata članovima godinama radi ograničeno ili nikako.
Stručnjaci upozoravaju da bez aktiviranja tih mehanizama i političkog dogovora nema ozbiljnog napretka u realizaciji velikih projekata.
Bez zakona nema trajnog rješenja
Iako Schmidt sve otvorenije govori o mogućim modelima za privremeno deblokiranje investicija, pravni eksperti upozoravaju da dugoročno rješenje može donijeti samo državni zakon o imovini.
Pitanje državne imovine jedno je i od ključnih međunarodnih uslova za zatvaranje OHR-a i okončanje međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.
Istovremeno, BiH i dalje nema jedinstven registar državne imovine, niti precizne podatke o tome koliko je zemljišta i objekata u međuvremenu preknjiženo, prodato ili predmet sudskih sporova.
SCHMIDT ODLAZI, UN PODIJELJEN: Velike sile otvorile novu bitku za budućnost BiH
